DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-9/1987 str. 67 <-- 67 --> PDF |
(klimatskim tipom) i s određenim toj klimi prilagođenim vegetacijskim tipom (biljnom zajednicom, fitocenozom). U smislu takve bioklimatološke interpretacije, a uvažavajući geografski položaj, makroreljef i zonalni vegetacijski pokrov — u Ogulinskom kraju su zastupljeni ovi regionalni bioklimati: — pretplaninsk i (subalpinski), viši (oznaka 1) i niži (oznaka 2) — gorsk i (montanski), visokogorski (oznaka 3) i niskogorski (oznaka 4), kopneni i primorski — brdsk i (kolinski), kopneni i primorski (oznaka 5) — ravničarsk i (planarni), kopneni (oznaka 6) Prostorni raspored navedenih bioklimata vidi se na karti 8-3 Najiscrpniji klimatološki podaci postoje za meteorološke stanice Ogulin i Plaški (tablice 1 i 2) u istoimenim krškim poljima´´1, koja svojim uravnjenim reljefom predstavljaju tamošnji ravničarski pojas (zonu) i bioklimat. O klimatskim prilikama u ostalim predjelima Ogulinskog kraja, na žalost, nema podataka ali se s dosta sigurnosti o njima može zaključivati na osnovi podataka i spoznaja iz analognih bioklimata u susjednim predjelima Gorskog kotara i Gorske Hrvatske (Bertović 1971, 1975 i dr.) te iz karata u Atlasu klime SFRJ (karte 2—7). Temperatura zraka. Ovisno o reljefu temperature zraka postupno opadaju od nižih prema višim položajima. U Ogulinskom kraju razlika između srednjih godišnjih (2° do 12° C) i sezonskih (u toplijoj polovici godine: od 8° do 18°C) temperatura zraka unutar graničnih bioklimata, tj. planarnog (Ogulin, Plaški) i višega pretplaninskog (Bjelolasica) iznosi oko 10° C. U tom su rasponu i temperaturne prilike brdskog, gorskih i nižeg pretplaninskog bioklimata (karta 2 i 3). U dugogodišnjem prosjeku najhladniji je mjesec siječanj a najtopliji srpanj. Okoliš Ogulina i Plaškoga ima 6 hladnih mjeseci (I—IV, XI, XII), tj. sa srednjom mjesečnom temperaturom zraka ispod 10" C, isto toliko umjerenih (V — X) s poprečnom temperaturom između 10° i 20° C, a bez ijednoga toplog mjeseca, sa srednjom temperaturom zraka iznad 20° C. Za ilustraciju razlika između pojedinih bioklimata mogu poslužiti i podaci o sezonskim temperaturama, tj. u pojedinim godišnjim dobima, toplijoj (IV—IX) i hladnijoj (X — III) polovici godine (tablica 3). Poprečne sezonske temperature zraka ("Q u nekim bioklimatima (razdoblje 1948—1960.) Tablica 3. Meteorološka stanica X w bioklimat o s a l i Ogulin 9,7 19.1°4 10.6 N 1.4 g 16.2 X 4.2 ravničarski Skrad 7.6 17.1 9.0 0.3 14.2 2.8 niskogorski Zalesina 6.3 15.9 7.9 —1.0 12.9 1.6 visokogorski 3) Zbog različitih metodskih pristupa, sadržaja i namjene, razumljive su izvjesne razlike u pojedinostima, između karata 2—7 i karte 8. 4) Premda postoje i za Ogulin, ovdje su za dulje razdoblje sređeni podaci meteorološke stanice Plaški pa su zato »sigurniji«, da se daljnjim produživanjem motrenja ne bi bitno izmijenili. |