DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-9/1987 str. 63 <-- 63 --> PDF |
1500 750 400 200 m nadmorske visine Reljef — visinske zone Ogulinskog kraja Sa širega bioekološkog polazišta i za različite svrhe nastoji se u novije vrijeme (Bertović 1984—1987) da se utvrde i izdvoje takve reljefne cjeline — orografski pojasi i potpojasi — unutar kojih su obuhvaćeni izjednačeni utjecaji i promjene koje proizvode svi reljefni faktori na podneblje i vegetacijski pokrov nekog područja. U tom se smislu na cijelom teritoriju SFRJ mogu izdvojiti markantni te mnogostrano važni i upotrebljivi ovi orografski pojasi (i potpojasi): planinski, pretplaninski (viši i niži), gorski (viši i niži), brdski i ravničarski. Na prerezu između najviše (Bjelolasica, 1533 m) i najniže (dolina Mrežnice, 154 m) točke Ogulinskog kraja, u rasponu od 1379 m, zastupljeni su, osim planinskog, svi ostali pojasi i potpojasi.2 Oni su ujedno realno 2) U gorju cijele Hrvatske najistaknutiji vrhunci dosežu u viši pretplaninski pojas (fitoklimat klekovine bora krivulja). Stoga se u Hrvatskoj, strogo uzevši, ne može govoriti o planinskom orografskom pojasu, o planinskoj klimi i o planinskom vegetacijskom pojasu, jer oni stvarno postoje samo u Sloveniji, Crnoj Gori, Kosovu i Makedoniji. S obzirom na opisanu reljefnu raščlanjenost cijelog teritorija SFRJ — sa geografskoga, reljefnog, meteorološko-klimatološkog, vegetacijskog, prometnog i drugih stajališta — očigledno je preširok i deplasiran često upotrebljavan termin »brdsko-planinski« tereni, područja, krajevi i si. |