DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 7-9/1987 str. 61     <-- 61 -->        PDF

može biti manje ili više valovit. U brdima i gorju ima manjih ravnih površina
koje se zovu zaravn i (zaravanci, tavani) i sedla . Površina reljefa može
biti pokrivena mrtvim pokrovom (tla, mrtvi organski pokrov, tekuće i stajaće
vode) i živim pokrovom (prirodno raslinstvo, šumske i ratarske kulture i si.).
Obličje terena važan je preinačivač (modifikator) ekoloških prilika, znatno
utječe na abiotske i biotske činitelje, osobito na klimu i tlo, a u konačnici
na samonikli šumski i ostali vegetacijski pokrivač.


O reljef nm faktorima, osobito u gorskim krajevima, ovisi npr. tlak, temperatura
i vlaga zraka; količina, vrsta i raspored padalina; smjer, jačina i
učestalost vjetrova; trajanje naoblake; pojave magle, mraza, snježnog pokrivača
i dr. Povećanjem visine uz ostalo se snizuje temperatura (oko 0,40° C
za svakih 100 m), povećava količina oborina i skraćuje razdoblje razvitka vegetacije
(oko 11,5 dana za svakih 100 m visine). Južni (prisojni) pristranci
gorskih bila i vrhova imaju od 1,5 do 2,5 puta veću insolaciju, topliji su i
suši od sjevernih (osojnih), koji su zasjenjeniji, hladniji i vlažniji. Opisane
i ostale reljefne i klimatske razlike uvjetuju različitosti: tvorbe tla, fizikalnih,
kemijskih i bioloških svojstava tala te izgleda, sastava i zonacije raslinstva.
Jakost tog djelovanja i promjena mijenja se, općenito uzevši, od mora prema
unutrašnjosti i od podnožja prema gorskim bilima i vrhovima.


Sve netom opisano o postanku, kategorijama i parametrima reljefa, o
njegovu utjecaju na podneblje, pedosferu i raslinstvo te svakidašnji život


— prisutno je i aktualno u Ogulinskom kraju i neposredno utkano u njegovim
prirodnim, društveno-gospodarskim i ostalim značajkama. Za razliku od
geomorfoloških osobitosti Ogulinskog kraja, spominjanih u mnogim starijim
(slika 1) i novijim geološkim radovima stranih i domaćih istraživača — reljefu
kao ekološkom faktoru tek je u novije vrijeme obraćeno više pozornosti u
vegetacijskim, pedološkim i tipološkim istraživanjima te u prostornom planiranju.
Klfk.
TriU


Slika 1. Fluvijalna površ s ponikvama iznad Mrežnice kod Tržića (po J. C v i-
j i ć u): 1. Kanjonska dolina Mrežnice u vapnencu i dolomitu, duboka oko 30 m;
2. Površ koja prati cijelu dolinu; 3. Razvode izbušeno ponikvama.