DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-9/1987 str. 60 <-- 60 --> PDF |
RELJEF, PODNEBLJE I VEGETACIJSKI POKROV Stjepan BERTOVlC* Osim geološko-petrografskih, hidroloških i pedoloških značajki — reljef, podneblje i vegetacijski pokrov ubrajaju se među osnovne prirodne osobitosti svakoga kraja. Njihovo poznavanje sve je važnije a uvažavanje sve potrebnije u svakodnevnom životu, u šumarstvu, poljodjelstvu i drugim gospodarskim djelatnostima te u zaštiti čovjekove životne okolice. S tih polazišta i zbog zanimljivosti sadržaja namijenjenoga širem krugu čitatelja ukratko ćemo opisati općenite i neposredne spoznaje koje su podudarne s ovdje naslovljenom tematikom u Ogulinskom kraju i njegovom bližem okolišu. RELJEF Zna se da oblike krute Zemljine površine (reljef) kroz tisućljeća stvaraju i mijenjaju fizikalne, kemijske i biološke sile; one djeluju na Zemljinoj površini (egzogeni procesi) ili u unutrašnjosti (endogeni procesi). Erozija, denudacija, sedimentacija i dr. uvjetovani su vanjskim (voda, led, vjetar, organizmi), a potresi i si. uglavnom unutrašnjim zemaljskim silama. U neposrednom procesu tvorbe i promjena obličja terena one djeluju pojedinačno ili skupno. Petrografska podloga primarna je masa koja kroz tisućljeća pod utjecajem prirodnih faktora i čovjeka mijenja oblik, raspada se i troši. Za postanak i i razvitak reljefa u našoj zemlji najvažnije su taložne (sedimentne) stijene, koje tvore glavni matični supstrat; to su vapnenci, dolomiti a donekle i klastično kamenje (pješčenjaci, lapori, fluvioglacialni i drugi nanosi). Vrsta stijena često uvjetuje jasne i specifične razlike u oblicima reljefa; npr. vapnenci i dolomiti stvaraju vrlo karakteristične fenomene i forme (krš), troše se sporo, a na površinu izbijaju često oštri kameni blokovi. Osim geografskog položaja, nastanka i litološke podloge za karakterizaciju i djelovanje reljefa važna su i ova njegova svojstva: obujam, oblici (forme), živi i mrtvi pokrov te reljefni (orografski) faktori; razvedenost terena, veličina i smjer pružanja masiva, nadmorska visina (elevacija), izloženost (ekspozicija) i nagib (inklinacija). S obzirom na rasprostranjenost i visinske razlike razlikuju se ovi razredi (kategorije) reljefa: megareljef, makroreljef, mezoreljef, mikroreljef i nan o reljef. Oblici terena uglavnom su i s p o n i, udubine i ravnice. Isponi (izbočine, konveksni, pozitivni oblici) nadvisuju susjedni teren sa svih strana. Udubin e su upuštene (konkavne, negativne) forme reljefa s dnom i pristrancima: doline, uvale (udoline, uleknine, kotline), ponikve (vrtače), polja i dr. Ravnic e su veći predjeli s neznatnim razlikama između pozitivnih i negativnih oblika; njhov mikroreljef * Dr Stjepan Bertović, Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu 366 |