DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 7-9/1987 str. 58     <-- 58 -->        PDF

čovjeka trebao bi biti sveden na što manju mjeru kako se ne bi ugrozile
prirodne rijetkosti koje su, uostalom, turistička atrakcija.


Speleološke pojave u Ogulinskom kraju i svugdje uobičajeni su popratni
fenomeni u krškom reljefu. Uz nekoliko stotina znanih spilja ili pećina, jama,
ponora i ledenica prostrani masiv Velike i Male Kapele krije još vrlo mnogo
tih podzemnih krških oblika. Navest ćemo samo neke, najvažnije i najpoznatije:


— Pećina Kuštrovka, sjeverno od Ogulina, duga nekoliko stotina metara,
ima vrlo mnogo kalcitnih ukrasa iako je formirana u naslagama dolomita.
Detaljno ju je istraživao J. Poljak.
— Polupećina na Kleku s još nekoliko omanjih pećina koje su poznate
mnogim posjetiteljima ovog masiva kao sigurno sklonište od nevremena prilikom
uspona na vrh.
— Đulin ponor i pećinu Medvedenicu u Ogulinu proučavali su J. Poljak
i M. Malez. Istraživši samo nekoliko stotina, odnosno oko tisuću metara podzemnih
kanala, ti su istraživači bili zaustavljeni naplavljenim materijalom koji
je ispunjavao velik dio kanala tih objekata. No u posljednjih nekoliko godina
zagrebački speleolozi zaljubljenici u podzemlja, svladali su brojne prepreke
ostajući u spletu kanala i po nekoliko stotina sati. Do sada su premjerili kanala
i prolaza u ukupnoj dužini većoj od 15.000 metra i njihov splet prenijeli
na papir. Cesto su morali i plivati u tome kroz mutnu otpadnu vodu, a ponekad
i roniti. Istraživanja se nastavljaju, pa se može očekivati da će se dosad
izmjerena duljina toga spiljskog sustava povećati.
— Ponor-jama Mandelaja kod Oštarija zanimljiva je kao stotinu metara
duboka i zasad više od 1000 metara duga jama s vodnim tokom, slapovima i
sifonima.
— Pećina Tounjčica kod Tounja i pećina Zala na izvorištu Bistre uz do
sada poznate kanale i prostore u dubini svojih sifona kriju još mnogo nepoznanica.
— Pećina Rabatinka u blizini Tounja sa desetak metara vsokim otvorom
i koso položenim ulaznim kanalom zimi se pretvara u pravu ledenicu i spada
među interesantne spiljske pojave.
— Izvor-pećine kod Jasenka različite su duljine i vezane su za izbijanje
podzemnih vodenih tokova, a ponor Sušik na Drežničkom polju, jedan od markantnih
oblika, istražen je u duljini oko 500 metara.
— Rokina bezdan jama, duboka više od stotinu metara s podzemnom rijekom
na dnu postala je poznata po čovječjim ribicama, kojih je mnogo pronađeno
u sifonskim podzemnim jezerima. Ona se također još istražuje.
— Siničić — izvor pećina kod Brinja istražena je za sada u duljini od oko
300 metara. Za duljih povodnja izbacuje vodu tvoreći povremeni vodotok.
— Jama Balinka iznad jezera Begovac duboka je gotovo 300 metara i poznata
je kao spomenik iz NOB-a.
Ledenice na području Javornika i prostranstvima Kapele duboke su po
nekoliko desetaka do stotinu metara, ali na žalost zasad premalo istražene.
Izvor-pećine i jame uz Mrežnicu i Tounjčicu na pojedinim su mjestima istražene
u dužini nekoliko stotina metara, a nekima od njih istraživači u ronilačkoj
opremi nastavljaju otkrivati tajne.


364