DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-9/1987 str. 57 <-- 57 --> PDF |
vodeni tokovi su kratki i povremeni. Jasenački potok izbija iz povremenih krških vrela da bi nestao vrlo brzo u podzemlju u nizu manjih sufozionih udubljenja ili proširenih ponora. Taj se slučaj zbiva i s vodotokom u Krakaru, s Crnim potokom i Sušikom u Drežničkom polju, vodotokom u Crnac-polju, Jarugom kod Jezerana i Stajnice i s rijekom Jesenicom kod Ličke Jesenice. Osobitost je tog prostora svakako pojava povremeno plavljenog Begovačkog jezera kod Blata s istjecanjem vode kroz niz ponora na istočnoj strani polja. Ponornica Dretulja kod Plaškog s pritokom Vrnjikom zapravo je podzemni tök nekadašnjega otvorenog, odnosno površinskog toka voda prema današnjem izvorištu Primišljanske Mrežnice. HIDROENERGETSKI SUSTAV HE »GOJAK« Tim se hidroenergetskim sustavom nastoji iskoristiti bujični karakter ponornice Dobre i spriječiti poplave Ogulina, koje su se često događale, te iskoristiti relativno stalne vode Zagorske Mrežnice uz umjetnu retenciju u jezeru Sabljaci. Branom kod sela Bukovnika pregrađena je i zaustavljena voda Ogulinske Dobre, te stvorena umjetna akummulacija iskorištenosti samo 0,2 hm3. Akumulirana i protočna voda odvodi se 7,5 km dugim prokopanim tunelom do tlačong cjevovoda na turbine HE »Gojak« na lijevoj obali prirodnoga krškog izvora Gojačke Dobre. Zagorska Mrežnica pregrađena je branom Sabljaci i akumulirana u istoimenom jezeru korisne zapremine 3,3 hm3. Tunelom, dugim nešto više od dva km, voda te akumulacije odvodi se u jezero Bukovnik i dalje već spomenutim tunelom ispod brda Drenovca do turbina hidrocentrale. Postrojenje radi od 1959. godine, a prosječno u godini proizvede 200 milijuna kWh. Puštanjem u rad te elektrane nastale su hidrološke promjene. Vodotok Dobre ako ne prijeđe 50 rrA´sek, sav se pušta u dovodni tunel i koristi za proizvodnju električne energije. Višak voda u proljeće i jesen mora se pustiti u staro korito kojim nestaje u grotlu Đulinog ponora. Otkad postoji akumulacija Sabljaci, korito Zagorske Mrežnice uglavnom je potpuno suho; puni se samo ako naiđu nenadani i maksimalni valovi. Sadašnji ponori nemaju više svoju prirodnu funkciju odvodnje površinskoga vodenog toka. GEOMORFOLOSKE I SPELEOLOŠKE POJAVE Vapnenačke i dolomitne naslage priroda često »-obradi« u izuzetne oblike. Među teže pristupačnim stijenama Bjelolasice i između vrhunaca Kapele iznenade nas duboko urezane škrape ili osamljeni tornjevi stijena. U dolomitnim naslagama ispod padina Kleka najpoznatiji je monolit nazvan visibaba, koji je zaštićen kao prirodna rijetkost. U blizini je bilo još nekoliko sličnih pojava, ali su one djelomično oštećene. Kao osobita geomorfološka pojava izdvaja se otvor Đulina ponora i strmo urezano izvorište Tounjčice s otvorom pećine. Tok Kamačnika s uskom klisurom u jednom dijelu minijatura je — ali vrlo zanimljiva — prema urezanim kanjonima Tounjčice, Mrežnice i Gojačke Dobre. U tom pejzažu utjecaj |