DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-9/1987 str. 55 <-- 55 --> PDF |
(1905), a strogo znanstveno pristupaju tim pojavama Gorjanovi ć (1914), Poljak (1925), M a 1 e z (1956 i 1957), H e r a k (1956), B a h u n (1970) i ostali mlađi geolozi i hidrogeolozi. Gorjanovićeva razmišljanja o »otvorenom toku Dobre i krškom ravnjaku u Ogulinu« dopunjuje J. Pol j a k u radu »Geomorfologija i hidrografija okoliša Ogulina i ogulinskog Zagorja«, ali te osobitosti znanstveno su ustanovljene tek u pripremama za gradnju HE »Gojak«, i to na osnovi vodnih veza i hidrogeoloških činjenica. Tim hidrogeološkim istraživanjima moramo dodati i najnovija ubacivanja boje u ponore Ličke Jesenice i Dretulje kod Plaškog te potvrđivanje podzemnih veza s krškim izvorima istočno od ogulinskog područja. Za speleološka istraživanja te regije vrlo je zaslužan geolog i nestor naše speleologije J. Polja k koji baš tu provodi sistematično svoja prva speleološka istraživanja, a počeo je oko 1910. godine. Najvažnije rezultate objavio je u disertaciji »Pećine okolice Ogulina, Velike Paklenice i Zameta« (1929). Sporadično istražuju jame, ledenice i spilje na tom prostoru i drugi istraživači (Božičević, Malez, Redenšek) unutar različitih hidroenergetskih i hidrogeoloških zadataka. Novija isipitivanja i prodiranja u dubine podzemnih krških oblika ostvaruju i mnogobrojne skupine speleologa-planinara i ostalih speleološkh grupa iz Zagreba i Karlovca u sklopu rada Speleološkog društva Hrvatske i Geološkog zavoda iz Zagreba u izradi studije sliva rijeke Kupe. I druge samostalne grupe spelologa s ronilačkom opremom prodiru kroz sifonske bazene u čovjeku nedostupne krške podzemne prostore. U dosadašnjim pokušajima da se što cjelovitije upoznaju podzemni krški oblici otkriveno je oko tri stotine speleoloških pojava. HIDROGEOLOSKE OSOBITOSTI Izmjena vodonepropusnih naslaga klastita (paleozojske i trijaske starosti) pa dolomita (mezozojske starosti) s promjenljivom vodopropusnošću, te naslaga dobro okršenih ili propusnih krednih vapnenaca glavna su karakteristika hidrogeoloških osobitosti tog prostora. Iz prethodnog opisa i geološke karte I. Velič a na kojoj su označeni i tektonski elementi i faze oblikovanja današnjeg prostora uočljiva je zamršenost hidrogeoloških činjenica te ostalih morfoloških i hidroloških pojava. Nakon već spomenutih, prvih izdizanja istaloženih naslaga različitih litoloških svojstava dolazi do njihova boranja. pa nakon toga do raznih promjena u međusobnom odnosu zbog pojačanih bočnih pritisaka i konačnoga smirivanja »tektonskih blokova uzduž mnogobrojnih vertikalnih rasjeda«. Mehanička erozična snaga uz fluvijalnu eroziju i koroziju započetu u geološkom razdoblju tercijara (prema S. B a hu n u 1970) te korozijski procesi u dugotrajnom i intenzivnijem kišnom periodu (za pleistocena-diluvija) izazvali su stvaranje mnogobrojnih ponora i otjecanje površinskih voda u niže položene stepenice okolnoga krškog prostora. Na promatranom ogulinskom teretoriju ističu se snažna vrela stalna kapaciteta »uokliški« izvor Kamačnika, izvor Vitunj, krški izvori Gojaka i Bistre te izvori Tounjčice i Rudnice. Tok kanjonski urezane ponornice Dobre završavao je u otvoru Đulinog ponora kod Ogulina, a tokovi Zagorske Mrežnice, Rožić-potoka i Munjave imali su svoj kraj u ponorima ispod brda Krpelja kod 361 |