DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-9/1987 str. 52 <-- 52 --> PDF |
Ti poremaćaji i prva boranja ostavljaju tragove u strukturama terena — borama s njihovim izbočenim dijelovima — antiklinalama: Tomići, Jasenak — Sopača; odnosno koritastim dijelovima — sinklinalama, kao što su Krakar- Makovnik, Mirkovica-Modruš, Trtor-Tobolić ili Dubrave-Ključarić (si. 5). Novi veliki poremćaji i promjene slijede sredinom tercijara, u oligocenu, prije oko 35 milijuna godina. Opet je to posljedica pojačanog pritiska afričke ploče prema evropskoj. Posljedice su nova, pojačana »gužvanja« već boranih naslaga koja se izražavaju podvlačenjem jugozapadnih strukturnih cjelina pod sjeveroistočne (si. 3, C). Stvara se tzv. Ijuskava struktura, odnosno nastaje stanje u kojem se dijelovi terena koji su isprva bili jedan uz drugoga nakon opisanih pokreta nalaze jedan na drugome (si. 3, D). Redovita je pojava inverzija naslaga, koja se očituje u tome da sada starije naslage leže na mlađima. Takav »model« karakterističan je za Ogulinski kraj, koji je tipičan primjer ljuskave građe: reversni rasjedi, uz koje se odvijalo podvlačenje, kao što su vrh Ritavac — Lučane — Brinje, zatim Vrelo — Jasenak — Drežnica — Brinje, pa Kamačnik— Klek — Zagorje — Modruš— Blata ili Trošmarija — Primišlje ograničavaju pojedine tektonske ljuske u ovom području (si. 5). Plohe reversnih rasjeda poniru prema sjeveroistoku, pa se pojednostavljeno može reći da su ljuske »naslonjene« jedna na drugu od sjeveroistoka prema jugozapadu. Opisani događaji ne znače i završetak geoloških zbivanja i promjena, niti konačno oblikovanje tektonske građe Ogulinskog kraja. Pritisci i napetosti izazvani primicanjem Afrike Evropi koji su uzrokovali nastanak opisanih struktura ostavili su neuravnoteženo, kaotično stanje odnosa masa u zemljinoj kori. Prestankom tih bočnih (tangencijalnih) pritisaka slijedi faza relaksacije pa prevladava utjecaj gravitacije i spomenuto se kaotičko stanje uravnotežava. Proces koji se odvija može se prikazati kao razlamanje dotičnog terena nizom rasjeda različite orijentacije u manje ili veće blokove (si. 3, D, E) i njihovo vertikalno-radijalno pomicanje, uglavnom usijedanje do posvemašnjeg uravnoteženja. Pojednostavljeno, to je proces slijeganja izboranoga i zgužvanog tla. To razdoblje tektonskih događaja najmlađe je u Ogulinskom kraju. Započelo je u miocenu prije oko 22 milijuna godina (si. 1 i 2). Zovemo ga i neotektonskim razdobljem, a traje sve do danas. Karakterističan primjer takvoga tektonskog modela normalnog rasjedanja i gravitacijskog usijedanja blokova — nalazimo u okolici Tounja i izvorišnom području Globornice. Tamo je izrazitijim spuštanjem bloka Ogulin-Tounj nastalo neveliko jezero, vjerojatno elipsastog oblika s dužom osi pravca SZ-JI dugačko više od 20 km. Moguća je, ali manje vjerojatna pretpostavka da je riječ o jako oslađenom i duboko u kopno uvučenom zaljevu Panonskog mora. Uglavnom, u tom su se jezeru odn. zaljevu taložile slatkovodne gline i lapori u miocenu (prije oko 15 milijuna godina), a kasnije u pliocenu pijesci s ugljenom i šljunci (prije 2 do 3 milijuna godina). Spomenuti vertikalni ili normalni rasjedi, koji ograničavaju velike blokove kao npr. rasjed sjeverno od Tounja, zatim Ogulin — Plaški, Kamačnik — Klek — Sabljaki, Javornica — Selište — Jezerane, sjeverno od Brinja ili u Zupanjolu — uzdužni (jer brazde uzduž pružanja struktura, tj. pravcem SZ-JI, tzv. dinarsko pružanje) te rasjedi južno i sjeveroistočno od Jasenka, Jezerane — Modruš i Lipice — Plaški — poprečni (poprijeko presijecaju strukture) mogu |