DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-9/1987 str. 43 <-- 43 --> PDF |
GEOLOŠKE ZNAČAJKE Ivo VELIC* UVOD Područje bivšega šumskog gospodarstva Ogulin (Ogulinski !kraj) obuhvaća sjeveroistočni granični pojas krškog dijela Dinarida. Tipična krška morfologija sa svim svojim fenomenima — škrape i ponikve, krake uvale i polja — obogaćena je različitim oblicima krške hidrografije — izvorima, površinskim vodotocima, spektakularnim ponorima, podzemnim tokovima potoka, rijeka i bujičnjaka. Geološki činitelji bili su presudni u oblikovanju sadašnjeg reljefa, koji je prije svega odraz litološkoga sastava naslaga i tektonskih odnosa u terenu. Geološka građa Ogulinskog kraja jedna je od najzamršenijih u krškim Dinaridima. Prikazati je što jednostavnije čitateljstvu kojemu geološke znanosti nisu toliko bliske ili mu nisu uža struka, nije lako. Da bi se koliko-toliko uspjelo nastojat će se opisati ono najosnovnije: povijest geoloških istraživanja u Ogulinskom kraju, litološki sastav naslaga, tektonski ili strukturni odnosi kroz povijest geoloških zbivanja unatrag oko 230 milijuna godina, kolika je starost najstarijih stijena i naslaga i napokon, hidrogeološke i geomorfološke osobitosti terena. POVIJEST GEOLOŠKIH ISTRAŽIVANJA U KAPELSKO-OGULINSKOM KRAJU Prva zapaženija geološka istraživanja u Hrvatskoj, južno od Karlovca, započinju u drugoj polovici prošloga stoljeća. Austrougarski geolozi Loren z (1859), Stoliczk a (1862) i Štur (1863) u preglednim izvješćima daju osnovne geološke podatke i o širem području Velike i Male Kapele. Njima će se koristiti i Haue r (1867 — 1871) pri izradi lista VI. geološke karte Austrougarske monarhije, u mjerilu 1:576.000. Odmah potom Ti etz e (1873) u opširnijem radu iscrpno prikazuje geološke, morfološke i hidrografske prilike između Karlovca i Velebitskoga kanala. Potkraj osamdesetih godina Stäch e (1889) u svojoj znamenitoj studiji objavljuje i preglednu geološku kartu u mjerilu 1:1,008.000, kojom obuhvaća i ovaj teren. Prema radovima spomenutih geologa i geološkim kartama, razmatrano područje izgrađeno je uglavnom od naslaga trijasa i krede. Međutim, već je Mojsisovic z (1880) upozorio da u kompleksu mezozojskih sedimenata Velike Kapele i okolnih područja mo raK biti i jurskih naslaga, što je teko r m o s (1914) i dokazao. u prvoj godini prvoga svjetskog rata *) Dr, Ivo Velić, Geološki zavod Zagreb, Sachsova 2. 349 |