DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-9/1987 str. 246 <-- 246 --> PDF |
POGOVOR Utjecaj Francuske revolucije na društvena zbivanja u Evropi i silazak sa svjetske pozornice Otomanske velesile kao ogresora, revolucionarno su odjeknule i djelovale i u našem narodu. U prvoj polovini XIX. stoljeća hrvatski jezik u javnom životu zamjenjuje latinski i njemački, počinje rad na unapređivanju narodnog gospodarstva, posebno poljoprivrede, razrješavanjem kmetskih odnosa s feudalnim vlasnicima zemljišta seljak postaje vlasnikom zemljišta i proizvodnih sredstava u Civilnoj Hrvatskoj a analognapreobrazba odnosa između Krajišnika i carskog dvora je i na područjuVojne Krajine. Konačno sedamdeset godina (XIX. stoljeća) ^ukida se i Vojnakrajina kao nepotrebna institucija a vlast civilne, banske, Hrvatske proteže se i na njeno područje. Sva ova vrenja odrazila su i u šumarstvu, točnije na velikom dijelu šumskog fonda. Razrješenjem kmetskih odnosa narod dobiva u posjed dio šuma u ime otkupa služnosti drvarenja i pašarenja u vlastelinskim šumama, a iz istog razloga i narod u Vojnoj krajini postajevlasnikom polovice šuma po vrijednosti. U oba slučaja šume ostaju zajedničkovlasništvo, društveno dobro, u Civilnoj Hrvatskoj tretirane kao seoske ili općinske šume a na području b. Vojne krajine osnovane su »imovine općine«. Narodu nedodjeljen šumski fond u Vojnoj krajini postao je ugarsko državno dobro, a Hrvatska je imala pravo na 40% čistog prihoda iz tih šuma! U Hrvatskoj je 1. siječnja 1858. godine stupio na snagu austrijski Zakon o šumama iz 1852. godine (na čijoj izradi sudjelovali su delegati i iz Hrvatske), ali on nije bio dovoljan za racionalno gospodarenje »općinskim« šumama te zemaljska vlada 1871. godine izdaje »Privremenu naredbu o upravi, gospodarenju i uživanju općinskih šuma u Kraljevini Hrvatskoj i Slavoniji«. Konačno uređenje gospodarenja tim šumama rješeno je 1894. godine osnivanjem zemljišnih zajednica, samoupravnih organizacija bivših kmetova jednog ili više sela kojima su dodjeljene šumske i pašnjačke površine. U drugoj polovici XIX. stoljeća u cjelosti organizira se i šumska služba u upravnim oblastima. U Zemaljskoj vladi 1811. godine nastupa prvi šumarski stručnjak za »šumarskog izvjestitelja«, a paralelno se postupa i u Županijama i u kotarevima. Dakako, da povijest šumarstva Hrvatske ne počinje ovim dobom, ali ono je značajno po tome, što se »počinjemo opraštati sa starim institucijama...« i što »za šumarstvo nastaju nova era preobrazbe, koja se sukcesivno razvija na temelju zdravih, po znanosti akceptiranih načela«, kako 1892. godine u Šumarskom listu konstatira Ivan Kolar u prikazu »Šume i šumarstvo u bivšoj Vojnoj krajini prije i danas«. Preobrazba je to značajnija što je provode većinom šumari školovani u križevačkorn Gospodarsko-šumarskom učilištu. Stota godišnjica osnivanja imovnih općina bio je poticaj pojedinim šumskim gospodarstvima da manifestativnc obilježe ne samo tu nego i stotu go 552 |
| ŠUMARSKI LIST 7-9/1987 str. 247 <-- 247 --> PDF |
dnišnjicu organizacije cjelokupnog šumarstva u Hrvatskoj stručnim i znanstvenim skupovima i izdavanjem prigodnih publikacija. Do sada su izašle: Zbornik o stotoj obljetnici znanstvenog i organiziranog pristupa šumarstvu jugoistočne Slavonije (Vinkovci, 1974), Sto godina šumarstva Bilogorskopodravske regije (Bjelovar, 1974) i S. Matić et al.: Rezervati šumske vegetacije Prašnik i Muški bunar (Nova Gradiška, 1979). Ova, ogulinska dakle je četvrta publikacija kojoj je svrha da trajno obilježi najmlađe stoljeće našeg šumarstva. Po sadržaju razlikuje se od prethodnih, jer, osim o šumarstvu i njegovih mogućnosti u današnjici i sutrašnjici, omogućuje pogled u prirodne, kulturne i povijesne osobitosti Ogulinskog kraja. OSKAR PIŠKORIĆ, dipl. ini šum. |