DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-9/1987 str. 240 <-- 240 --> PDF |
Morfologija toga područja slična je morfologiji šireg pojasa dinarskog krša sa svim karakteristikama i specifičnostima formi i oblika nastalih utjecajem geomorfoloških činilaca. Geološku osnovicu prostora čine vapnenci i dolomiti mezozojske (jurske) i kvartarne dobi. Geološko-petrografski sastav vapnenačko- dolomitskih stijena gdje nema većih nepropusnih zona kraške su značajke reljefa i režima voda. Prosječne zimske temperature su niske, a ljetne nisu visoke. Godišnje padavine su 2.074 mm, ali zbog propusnosti izrazito kraškog tla područje nije bogato površinskom vodom. Ljeti oskudijeva, a u proljeće i jesen plavljeno je Jasenačko polje. Razvijen sistem podzemnih voda bitna je značajka ovog kraja. Najnovija istraživanja Geološkog zavoda RSH utvrdila su da se vode iz Jasenačkog polja odvodnjavaju prema Ogulinskom polju — vrelu Zagorske Mrežnice. Osnovna gospodarska i pejsažna osobitost ovog kraja je šumovitost. Padine Bjelolasice obrasle su šumama koje se prostiru od Jasenačkog polja (618 m. n. m.) do ispod vrha Kule (1.500 m. n. m.). Na rubovima Jasenačkog polja u zoni kvartarnih nanosa s pretežno aluvijalni mi deluvijalnim tlom — Crkveni lugovi — obrastaju šume gorske smreke (Piceetum montanum Ht). U ovoj zajednici sve se više javlja jela zbog sve većeg zakiseljavanja i izraženih procesa podzolacije u pravcu šume jele s rebračom. U zoni do 1.150 m. nm. javlja se pojas šume bukve i jele (Fagetumcroaticum abietetosum Ht), iznad ovog pojasa je zona degradirane klekove bukve (Fagetum croaticum-suffruticosum Ht) i predstavlja gornju granicu rasprostranjenja bukve. Na ovu zonu nadovezuje se greben Bjelolasice (dužine oko 4 km) obrastao klekovinom bora krivulja (Pinetum mughi croaticum Ht) i planinskim rudinama. Pored ovih biljnih zajednica na plitkim vapnenastim tlima padina Bjelolasice-Gomirkovice (1.300 m. n. m.) nalaze se dosta veliki prostori obrasli travom koju su u ranijim vremenskim periodima domaći žitelji koristili za nomadsku ispašu stoke. Na širem području Bjelolasice to su bile značajne površine (Gomirkovica, Milivojka, Rapavica, Plana, Vrbovska poljana i Matić poljana). Sve su služile za ispašu stoke dok se danas koristi samo zemljište Matić poljane za proizvodnju kvalitetnog sjemenskog krumpira u sklopu Odjela za krumpir Instituta za oplemenjivanje i proizvodnju bilja Fakulteta poljoprivrednih znanosti u Zagrebu. Ubrzanom urbanizacijom u SR Hrvatskoj potencirana je potreba rekreacije stanovništva u prirodi. Gorski kotar obiluje raznovrsnim pogodnostima i s obzirom na svoj geografski položaj predstavlja atraktivno rekreacijsko područje ne samo za stanovnike naselja Gorskog Kotara nego je pogodan prostor i za veća središta Hrvatske poput Karlovca, Siska, Zagreba i Rijeke. Stoga da bi se omogućila rekreacija u prirodi i bavljenje zimskim sportovima u SR Hrvatskoj prišlo se utvrđivanju područja za razvoj zimskog turizma. Mišljenja najeminentnijih stručnjaka u SR Hrvatskoj bila su usmjerena u pravcu da je za Gorski kotar i Bjelolasicu kao najviši masiv, te izvjesna tradicija stanovništva bavljenja tim sportom i već manjim izgrađenim objektima, najbolje rješenje za izgradnju jedinstvenog sportsko-rekreacijskog centra za cijelu Republiku. Već 1964. godine Ing. arh F. Wenzler, A. Mandić i M. Raknić u Urbanističkom institutu SRH izrađuju »Studiju o mogućnostima izgradnje zimskoga, sportskog centra u Mrkoplju«. |