DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-9/1987 str. 239 <-- 239 --> PDF |
BJELOLASICA Sportski i rekreacijski centar SR Hrvatske Nikola ZRNIC* Bjelolasica u masivu Velike Kapele, prostire se između Jasenka i Begova Razdolja — smjerom sjeverozapad — jugoistok. S vrhom Kula (1.533 m) najviša je u Velikoj Kapeli i Gorskom Kotaru. Bjelolasica je na šestom mjestu u SRH po nadmorskoj visini iza Dinare (1.831 m. n. m.), Troglava sa vrhom Lišanj (1.793 m. n. m.), Blokova — vrh Sv. Jure (1.762 m. n. m.), Velebita — Vaganjski Vrh (1.758 m. n. m.) i ličke Plješevice — Ozebin (1.657 m. n. m). U svijetu sa sličnom namjenom može se usporediti Lejk Plesid (1-483 m. n. m.), Arosa (1.775 m. n. m.), St. Moritz 1.882 m. n. m.) Innsbruck (1100 — 2.100 m. n. m.), Kitzbühel (770 m — naselje), Obersdorf 800 m (naselje). Pogled na Jasenak. U prvom planu Vrelo, desno padine Bjelolasice, u pozadini Velika Javornica. Snimio: J. Luić *) Nikola Zrnić, šum. tehn., upravitelj RJ Šumarija Jasenak |
| ŠUMARSKI LIST 7-9/1987 str. 240 <-- 240 --> PDF |
Morfologija toga područja slična je morfologiji šireg pojasa dinarskog krša sa svim karakteristikama i specifičnostima formi i oblika nastalih utjecajem geomorfoloških činilaca. Geološku osnovicu prostora čine vapnenci i dolomiti mezozojske (jurske) i kvartarne dobi. Geološko-petrografski sastav vapnenačko- dolomitskih stijena gdje nema većih nepropusnih zona kraške su značajke reljefa i režima voda. Prosječne zimske temperature su niske, a ljetne nisu visoke. Godišnje padavine su 2.074 mm, ali zbog propusnosti izrazito kraškog tla područje nije bogato površinskom vodom. Ljeti oskudijeva, a u proljeće i jesen plavljeno je Jasenačko polje. Razvijen sistem podzemnih voda bitna je značajka ovog kraja. Najnovija istraživanja Geološkog zavoda RSH utvrdila su da se vode iz Jasenačkog polja odvodnjavaju prema Ogulinskom polju — vrelu Zagorske Mrežnice. Osnovna gospodarska i pejsažna osobitost ovog kraja je šumovitost. Padine Bjelolasice obrasle su šumama koje se prostiru od Jasenačkog polja (618 m. n. m.) do ispod vrha Kule (1.500 m. n. m.). Na rubovima Jasenačkog polja u zoni kvartarnih nanosa s pretežno aluvijalni mi deluvijalnim tlom — Crkveni lugovi — obrastaju šume gorske smreke (Piceetum montanum Ht). U ovoj zajednici sve se više javlja jela zbog sve većeg zakiseljavanja i izraženih procesa podzolacije u pravcu šume jele s rebračom. U zoni do 1.150 m. nm. javlja se pojas šume bukve i jele (Fagetumcroaticum abietetosum Ht), iznad ovog pojasa je zona degradirane klekove bukve (Fagetum croaticum-suffruticosum Ht) i predstavlja gornju granicu rasprostranjenja bukve. Na ovu zonu nadovezuje se greben Bjelolasice (dužine oko 4 km) obrastao klekovinom bora krivulja (Pinetum mughi croaticum Ht) i planinskim rudinama. Pored ovih biljnih zajednica na plitkim vapnenastim tlima padina Bjelolasice-Gomirkovice (1.300 m. n. m.) nalaze se dosta veliki prostori obrasli travom koju su u ranijim vremenskim periodima domaći žitelji koristili za nomadsku ispašu stoke. Na širem području Bjelolasice to su bile značajne površine (Gomirkovica, Milivojka, Rapavica, Plana, Vrbovska poljana i Matić poljana). Sve su služile za ispašu stoke dok se danas koristi samo zemljište Matić poljane za proizvodnju kvalitetnog sjemenskog krumpira u sklopu Odjela za krumpir Instituta za oplemenjivanje i proizvodnju bilja Fakulteta poljoprivrednih znanosti u Zagrebu. Ubrzanom urbanizacijom u SR Hrvatskoj potencirana je potreba rekreacije stanovništva u prirodi. Gorski kotar obiluje raznovrsnim pogodnostima i s obzirom na svoj geografski položaj predstavlja atraktivno rekreacijsko područje ne samo za stanovnike naselja Gorskog Kotara nego je pogodan prostor i za veća središta Hrvatske poput Karlovca, Siska, Zagreba i Rijeke. Stoga da bi se omogućila rekreacija u prirodi i bavljenje zimskim sportovima u SR Hrvatskoj prišlo se utvrđivanju područja za razvoj zimskog turizma. Mišljenja najeminentnijih stručnjaka u SR Hrvatskoj bila su usmjerena u pravcu da je za Gorski kotar i Bjelolasicu kao najviši masiv, te izvjesna tradicija stanovništva bavljenja tim sportom i već manjim izgrađenim objektima, najbolje rješenje za izgradnju jedinstvenog sportsko-rekreacijskog centra za cijelu Republiku. Već 1964. godine Ing. arh F. Wenzler, A. Mandić i M. Raknić u Urbanističkom institutu SRH izrađuju »Studiju o mogućnostima izgradnje zimskoga, sportskog centra u Mrkoplju«. |
| ŠUMARSKI LIST 7-9/1987 str. 241 <-- 241 --> PDF |
Godine 1968. donesen je »Prostorni (regionalni) plan općine Delnice« koji je ovu studiju uključio u planski koncept prostornog i privrednog razvoja Općine Delnice. Područje Gorskog kotara visoko je ocijenjeno i u »Analizi mogućnosti i problemima razvoja zimskog turizma u Jugoslaviji« koju su u okviru O. C. D. E-a (Organizacija za igzradnju i ekonomski razvoj) izradili stručnjaci M. R e y i I. Iten. 1970. godine M. Tumar a sa grupom eminentnih stručnjaka izradili su vrlo iscrpnu studiju »Mogućnost razvoja zimskog turizma u SR Hrvatskoj«. Sabor SRH (1973. g.) utvrdio je »Koordinacijski prostorni plan Gornjeg Jadrana« pa su ovi i mnogi drugi dokumenti koji nisu navedeni pridonijeli da Savjet za prosvjetu, kulturu i fizičku kulturu SRH putem svoje komisije utvrdi lokaciju i osnovni koncept budućeg centra. Nakon što je komisija razmotrila sve relevantne činjenice i utvrdila da je najpogodnije izgraditi SRC na području Bjelolasice, a sama lokacija izgradnje objekata utrđuje se u ravničarskom dijelu Jasenačkog polja — selo Vrelo. Sekretarijat za prosvjetu, kulturu i fizičku kulturu SRH organizira širu stručnu i političku raspravu o prijedlogu i zaključcima Komisije 10. prosinca 1975. godine. Tom prilikom je u cijelosti prihvaćen izvještaj Komisije i njen stav da se I. etapa izgradnje SRC koncentrira u Jasenku, time da se budući sportski kapaciteti Gorskog kotara zajedno sa Bjelolasicom integriraju u međusobno povezani policentrični sistem. Ovaj sistem podjeljen je u tri prostorno- funkcionalne makrozone. U makrozonu zapad spadaju Delnice, Mrkopalj, Begovo Razdoblje, Tuk i Lokve, a u makrozonu istok Ogulin, Klek i Sabljaci. Između te dvije makro zone nalazi se treća makro zona Bjelolasica. Svaka makro zona raščlanjena je na manje cjeline. Sabor SRH je na sjednici 20. srpnja 1976. godine usvojio Društveni plan SR Hrvatske za razdoblje 1976 — 1980. u kome stoji da će »započeti gradnja sportsko-rekreacijskog planinskog centra na Bjelolasici«. Skupština RSIZ fizičke kulture 25. listopada 1977. godine usvojila je plan razvoja fizičke kulture u SR Hrvatskoj za razdoblje od 1976. — 1980. godine u kome je utvrđena potreba izgradnje PSRC Bjelolasica. Tada počimaju intenzivne pripreme za izgradnju budućeg zimsko-ljetnog centra. Tadašnji Sekretarijat za prosvjetu, kulturu — fizičku i tehničku kulturu, Republički savjet za znanstveni rad i RSIZ fizičke kulture, centar »Bjelolasica « proglašavaju kapitalnim objektom fizičke kulture SR Hrvatske, a ujedno preuzimaju ulogu glavnog nosioca programiranja i financiranja izgradnje budućeg centra. 1976. godine u okviru Komiteta za prosvjetu i RSIZ-u fizičke kulture imenovan je Odbor za pripremu izgradnje kojeg sačinjavaju entuzijasti, predstavnici republičkih institucija i općine Ogulin. Odbor djeluje do 1980. godine u kom periodu izrađuju se potrebne studije prostornog i urbanističkog plana što se povjerava Urbanističkom institutu SR Hrvatske. Budući da sjeverozapadni dio Bjelolasice teritorijalno pripada općini Delnice, a jugoistočni općini Ogulin to je Skupština općine Ogulin 12. lipnja 1978. godine predvidjela područje Bjelolasice kao sportsko-rekreacijski centar u prostornom planu općine a 20. ožujka 1979. godine usvojila je Odluku o prihvaćanju i donošenju stu 547 |
| ŠUMARSKI LIST 7-9/1987 str. 242 <-- 242 --> PDF |
dije prostornog razvoja i provedbenog plana I. etape — Vrelo — PSRC Bjelolasica. U trećem mjesecu 1980. godine Skupština općine Ogulin osniva radnu organizaciju »Bjelolasica — Jasenak« kojoj je direktor Drago Salopek, dipl. inž. Ta organizacija rukovodi radovima izradnje I. etape centra. U rujnu 1984. godine osniva se Poslovna zajednica u koju uz RO »Bjelolasica — Jasenak« ulazi SOUR — Zagrebturist, RO Izgradnja Ogulin, GP Tempo iz Zagreba, Interinženjering Zagreb. Monter — Rijeka, Urbanistički institut Hrvatske i DIP Ogulin. Ova poslovna zajednica 1985. godine otpočinje gradnjom 8 paviljona sa 1000 ležaja i restoranom kapaciteta 450 mjesta i tako počinje realizacija I. etape izgradnje SRC. U I. etapi, Studija, pored ostalog, predviđa gradnju, uspinjača i staza na lokacijama: Lokacija Denivelacija Dul.iina staze Površlina staze Kapacitet uspinjače Kružni kapacitet m m mna sat skijanje Vrelo 780 2870 260000 1.200 600 Gomirkovica 175 800 60000 600 200 Krapani 170 650 40000 900 200 Dječja 50 200 12000 400 100 Gomirkovica II 126 4.50 450000 900 200 Dumandč Mirna 440 1100 88000 1200 400 Greda (Greda) 400 1200 62000 — — UKUPNO: 2141 7270 976000 5200 1700 Uspinjače I. etape osiguravaju normalni kružni tok za cea 1700 skijaša na sat. Pretpostavlja se da bi u vrijeme vikenda uspinjače uz čekanje moglo koristiti oko 4-000 skijaša. U cilju proširenja korištenja prostornih mogućnosti u II. etapi planira se izgradnja slijedećih staza i uspinjača: Lokacija Denivelacija m Duljina staze m Površlina staze im2 Kapacitet uspinjače na sat Kružni kapacitet skijanje Krapani II Nova Draga Veliki Torovi 180 250 200 600 1500 550 35000 45000 40000 900 900 900 250 450 250 Dumanić — MirnaMilivojika II 455 350 1200 1400 85000 85000 1200 900 400 450 UKUPNO: 1435 5250 290000 4800 Uspinjače II. etape mogu zadovoljiti u toku jednog skijaškog dana daljnjih oko 3200 skijaša, pa ukupni kapacitet I. i II. etape iznosi oko 5700 skijaša, a u danima vikenda i do 8000 skijaša. |
| ŠUMARSKI LIST 7-9/1987 str. 243 <-- 243 --> PDF |
Gradnjom skijaških staza III. etape 1. Kula — Žuta poljana 2. ,, — Vrbovska poljana 3. „ — Veliko Duboko te uspinjača: 1. Kula — Žuta Poljana 2. ,, — Vrbovska poljana 3. „ — podnožje Crnog Vrha 4. „ — Veliko Duboko spojile bi se sve prostorne mogućnosti Bjelolasice u jedan funkcionalno povezani sistem skijaških staza i uspinjača. Osim navedenih uspinjača i skijaških staza Studija predviđa gradnju dva podcentra za sportsku rekreaciju u ljetnim mjesecima i to: 1. podcentar Vrelo 2. podcentar Jasenak U ovim podcentrima igradili bi se otvoreni objekti za ljetnu sezonu i otvoreni objekti za zimsku sezonu te zatvoreni objekti. Od otvorenih objekata koji Snimio: N. Zrnić |
| ŠUMARSKI LIST 7-9/1987 str. 244 <-- 244 --> PDF |
bi se izgradili za ljetnu sezonu u Vrelu spomenuti ćemo igrališta za tenis, odbojku, košarku, mali golf, boćanje, TRIM-staza, dječje igralište i drugo, a od otvorenih objekata za zimsku sezonu predviđa se klizališta, staza za sanjkanje, kuglana na ledu. Od zatvorenih objekata predviđa se dvorana (28 x 14 m), TRIM-kabinet, kuglana, bazen i dr. Slično bi se izgradilo i u podcentru Jasenak. Osim ovih objekata u centru se predviđa izgradnja nogometnog igrališta (105 x 70 m), atletska staza, te prostor za bacačke i skakačke sportove, hipodrom, sportski aerodrom i dr. U sklopu ovih objekata Studija predviđa prostore za zdravstvenu preventivu i klimatsko-zdravstvene aktivnosti. Sportski i rekreacijski centar Bjelolasica prostire se na terenima koji su izvanredno zanimljivi za planinarenje, turističke šetnje i planinsku rekreaciju uopće. Ova mikrozona pored Bjelolasice ima niz vrhova koji su interesantni za planmarenje, a posebno se ističu već poznate Bijele i Samarske stijene (1.335 m), Kula (1.533 m) te Klek (1.182 m) kolijevka planinarstva u Hrvatskoj. S obzirom na turističko-sportski razvoj na makrozoni Bjelolasici bilo je potrebno odrediti glavna obilježja planinarskoga sadržaja u torn području — Program za markiranje i uređenje planinarskih staza, za izgradnju planinarskih kuća, te za uspostavljanje i opremanje stanica gorske službe. Sistem planinarskih staza izrađen je na temelju pretpostavke da će i ljeti i zimi biti veliki broj interesenata. Osnovicu sistema staza čini tzv. Bjelolasička transverzala, Ovo se uklapa u načela suvremene planinske rekreacije tzv. pokreta »Velikih pješačkih putova« koji naglo prodire iz Evrope u našu zemlju. Ovaj pokret zahtijeva uređene i markirane staze kroz prirodu s noćištima u turističkim objektima, planinarskim kućama i seoskim gospodarstvima. Bjelolasička magistrala ima oblik osmice, a sastoji se od dvije glavne staze na koje se nadovezuju sporedne, a to su: — staza Vrelo — Gomirkovica — Kula, Begovo Razdolje — Matić poljana — Jančarica — Vrbovska poljana — Kula, te Begovo Razdolje — Žuta poljana — Kula i Vrelo — Ostrožica — Kula, kao i više prilaznih staza na Bjelolasičku magistralu. Iako u Studiji PSCR nije posebno obrađen lovni turizam on će svakako imati značajno mjesto u turističkoj ponudi ovog područja. Ovo se posebno odnosi na lov trofejne vrste divljači (medvjed, srnjak, divlja svinja, ris i vuk). Dana 19. prosinca 1986. godine na prigodnoj svečanosti uz predstavnike svih radnih organizacija, društveno-političkih zajednica S. O. Ogulin i susjednih općina, te najviših predstavnika republičkih organa pušteno je u rad 50%i započetih kapaciteta. Centar »Bjelolasica — Jasenak« gradi se na području Bjelolasice i Jasenka za koji književnik August Šenoa piše: »Ljepo je to seoce, kuće drvene istina, ali uredne i čiste, a pravilne kao po komandi, čovjek bi rekao da su juče na raportu bile kom kumpanije. I narod je dobar, čist, bistar, pametan. Ljudi kršni, gorštaci pod crven-kapom, ženske doduše manje lijepe, sve crnokose i crnooke, ali zdrave i krepke, da, sav narod je tu pravi kremen.« (Vijenac, 1912). |
| ŠUMARSKI LIST 7-9/1987 str. 245 <-- 245 --> PDF |
Jasenčani su prihvatili centar kao svoj, a kolone zaljubljenika prirode i i zimskih sportova iz svih krajeva Hrvatske i cijele Jugoslavije koje se slijevaju prema još nedovršenom Centru, najbolji je dokaz da su svi oni pojedinci, naučne i stručne institucije, te društveno-političke zajednice, našli najbolje rješenje koje pruža područje Gorskog kotara za razvoj zimskog turizma i sportske rekreacije u SRH. Deseci hiljada zaljubljenika ovog oblika rekreacije i zimskoga sporta neće više morati odlaziti u slične centre Slovenije, B i H., Srbije Austrije, ItalijeŠvicarske. Ići će u centar svoje republike koji prema ljepoti krajolika i predloženim studijama razvoja neće zaostajati za najljepšim centrima takvog tipa u Evropi. IZ JASENKA KOD OGULINA Lov za medvjedom .. . Prošle godine 1887. počesmo dne 28. siečnja obilaziti i za tri dana obidjosmo šesnaest brloga. U to doba godine ovuda je vrlo dubok snieg, obilazimo od jutra do mraka, dnevice po 7—8—10 i više ura naporna hoda; jedva kroz jednu uru o podne — ako nije gdje sjesti, stojeć — opočineš na toliko, da nješto malo založiš i gucneš, kako ćeš se okriepiti i do na večer uztrajati. Nesmiješ mnogo jesti ni piti, jer bi postao trom. Tko poznaje ovdašnje planine i gore; briegove, koji se do 1100 — 1528 metara ponad mora uzdižu; ovdašnje kamenito i gričovito tlo; gorostasne klisure, koje te kadno zastrašuju koliko se, svatko će uviditi, da nije lako cieli dan gaziti snieg i do koljena i više koljena; uzpinjaj se kadšto i po uru strminom kao na krov; onda opet spuštaj se i kotrljaj nizbrdice kao u bezdan; tu propani u sniegu jednom nogom do kuka, jedva si ju izvukao, staneš i propaneš drugom; na jednoć zapao si preko pasa, do pod ramena, sam se izvući nemožeš, pomažu drugi; sav si natrušen sniegom, izpraznjuj žepove, izpraši iza vrata i iz njedara. Sad se popni na strminu, s koje se ogledati nesmiješ; sad se provezi kroz samu gorjet, puzaj, preskakuj; tu se protisni kroz šiljke i oštre grebene, ondje poskoči niže; sad sjedni, pa se — baš kao u djetinstvu — odsanjkaj u dubinu od mnogo metara. Ovakovi napori izmjenjuju se cio dan, kupaš se u svom znoju. Pazi, da se neprehladiš, osobito kad staneš i odišeš na visovih, gdje vazda popuhuje. — Da se laglje gazi snieg, gledajuć vazda pred noge, idemo jedan za drugim stopu u stopu. Prednji obično si pod noge privežu »krplje« okrugle ili polukrugle, da se manje propada u sniegu. Čvrstim sniegom, prelaziš, kuda inače nebi proći mogao. Kad smo došli već bliže komu brlogu, malko popostanemo, da odahnemo. Onda se razredimo, pak što brže kao juriš na brlog, da medjed — osjetiv nas — nebi umaknuti mogao. Ali jurišeć i upadajuć u sniegu eto te pred gričem ili izvaljenim stablom; koliko god paziš, na jednoć si zapao među kamenje ili među granje do prsiju. Iz ovakove nezgode mirno ćeš se najbrže izvući; jer što se većma vrpoljiš, teže je. Pred samim brlogom po tradiciji izaziva se medvjed glasno: »čik medo, ajd van! na mejdan!« Medvjed se koji brže, koji sporije odaziva mumljajuć i i evo ga skokom iz brloga... (J. M., Šumarski list 1988, str. 92) 551 |