DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-9/1987 str. 218 <-- 218 --> PDF |
PROIZVODNJA SULFATNE CELULOZE I KRAP-PAPIRA U PLAŠKOM I Branko PEŠUT* Kemijska prerada drva na području sirovinske baze Ogulinskog kraja, pa i šireg Ličko-goranskog područja, ima relativno kratko povijesno razdoblje, ali isto tako i neiskorišćene mogućnosti i povoljnu perspektivu razvoja. Početak ovog načina prerade drva pada krajem 1964. godine, kada je puštena u redovni rad Tvornica sulfatne celuloze i papira »Simo Dimić« u Plaškom. Studija o mogućnostima razvoja ove grane djelatnosti izrađena je mnogo prije, a u travnju 1953. godine komisija Saveznog zavoda za planiranje izradila je novi »Prijedlog perspektivnog razvoja industrije celuloze, drvenjače i papira FNRJ«. Ovim planom perspektivne izgradnje grane 123 omogućuje se opskrba tržišta potrebnim količinama papira, kartona i ljepenke za dulji niz godina i omogućava godišnja potrošnja od 10 kg po glavi stanovnika, sve na bazi raspoloživih domaćih sirovina. Stalni porast naše industrije, a osobito industrije proizvoda široke potrošnje, zahtijeva sve veće količine ambalažnog materijala, koji treba da zamjeni skupu, deficitarnu, drvnu, tekstilnu i limenu ambalažu. Dotadašnji ambalažni materijal može se zamjeniti jedino sulfatnom celulozom i kraft papirom. Zbog toga se već 1953. godine predlaže, pored proširenja jedne takve tvornice u Maglaju, izgradnja nove tvornice sulfatne celuloze i kraftpapira na bazi četinarskog celuloznog drva u SRH. Sirovinski sastav četinjača Gorskog kotara i Like to omogućava i kada se ne bi te prirodne mogućnosti iskoristile, naša privreda bi bila za uvijek prisiljena uvoziti velike količine ambalažnog papira. U isto vrijeme je uočeno, da ovaj bazen raspolaže sa znatnim količinama bukovog celuloznog drva, kojeg u perspektivi treba koristiti za proizvodnju celuloze i papira. Godišnji etat četinara u SRH tada je iznosio 450.000 m3 od čega se računa da na celulozno drvo otpada 23,6%, na ogrjevno (što je ustvari isto celulozno drvo) 8,7% ili ukupno 32,3%. Izraženo količinski to iznosi 145.350 m3 ili 193.300 prm. Količina pilanskih otpadaka iznosi 35.000 m3 ili 46.700 prm, što sve iznosi 180.350 m3 ili 240.000 prm. Ovi podaci pokazuju da je sirovina osigurana iz domaćih izvora ne samo za projektirani kapacitet već za njegovo daljnje povećanje, uz dodatak, da u ove podatke nije uvršteno celulozno drvo bora, kojeg se u SRH godišnje može potrajno sjeći 10—15.000 m3. Kao što će se iz pregleda maksimalne isporuke dobavljača celuloznog drveta u pojedinim godinama vidjeti, ogulinsko područje zajedno sa vrbovskim u navedenoj masi 1966. godine iznosi 60.327 prm ili 25%. (Tabl. 2) * Branko Pešut, dipl. inž. šum. Ogulin |
| ŠUMARSKI LIST 7-9/1987 str. 219 <-- 219 --> PDF |
ANALIZA ŠIRE I UŽE LOKACIJE Obradom šire lokacije za novu tvornicu utvrđuje se da je najpovoljnije područje tadašnjeg kotara Ogulin, zbog geografskog smještaja u središtu četinarskih šuma kao i na povoljnim prometnim pravcima. Tvornica celuloze i papira Plaški (energana). Snimio: B. Pešut Istraživanjem mjesta za užu lokaciju gradnje tvornice obrađeni su lokaliteti. 1. Srpske Moravice, 2. Gomirje, 3. Jelačko kod Ogulina, 4. Oštarije— —Otok i 5. Plaški. Usporedbom uvjetnih faktora za gradnju tvornice odabrana je lokacija u Plaškom, jer je utvrđeno, da pored već navedenih općih potreba gradnje ove tvornice, lokacija u Plaškom ima prednost: — što je mikro teren ravničast, dovoljno velik i povoljan, — što su ispitivanja pokazala, da voda, kao neophodna za celuloznu industriju u potpunosti odgovara, kako po količini, tako i po kvaliteti, koja omogućava i povećanje kapaciteta, — da je Plaški geografski smješten na povoljnom željezničkom i cestovnom pravcu, — da se lokacija nalazi u centru crnogoričnih šuma sa gravitacionim radiusom cea 50 km, — da postoji potencijalni višak radne snage, — da je ovo industrijski nerazvijeno područje, — da postoji organizirano školstvo, koje pruža garanciju za tekuće i perspektivno školovanje kadra, itd. |
| ŠUMARSKI LIST 7-9/1987 str. 220 <-- 220 --> PDF |
Investicioni projekt za tvornicu izrađen je 1957. godine. Narodni Odbor kotara Ogulin donio je odluku o osnivanju, tvornice »Simo Dimić« u izgradnji 15. IX 1959. godine. Gradnja tvornice trajala je sve do kraja 1964. godine, kada je u XII. mjesecu dovršena, izvršeno konstituiranje i predaja Tvornice na upravljanje radnom kolektivu. Tvornicu je izgradila »Industrogradnja« Zagreb sa kooperantima. Početni broj uposlenih radnika iznosio je 599. Početni kapacitet tvornice iznosio je 32.000 t sulfatne nebjeljene celuloze i 30.0001 kraftliner papira. Sadašnji instalirani kapacitet iznosi 36.000 t celuloze i 40.000 t papira. Za preostali nedostatak kapaciteta celuloze djelomično se koristi stari papir, kao i manje količine tuđe celuloze. U dosadašnjem 15 godišnjem radu planski, a i posebno realizirani, kapaciteti bili su zbog uticajnih faktora uvijek manji od istaliranog. Do sada proizvedene količine celuloze i papira po godinama, kao i potrošnja drva prikazana je u tablici 1. Proizvodnja celuloze i papira i potrošnja drva po godinama Tablica 1. L K Godina Proizv e Celuloza den o Papira Uvoz Nabava drveta Domaće prm Ukupno 1. 1963. — — — 26.845 26.845 2. 1964. — — — 71.790 71.790 3. 1965. 23.672 21.919 — 160.169 160.169 4. 1966. 25.784 24268 17.600 169.190 186.790 5. 1967. 29.941 27.723 48.037 160.488 208.525 6. 1968. 23.089 23.404 30.585 133.045 163.630 7. 1969. — 12.005 3.625 26.491 30.116 8. 1970. 8.572 18.570 — 34.511 34.511 9. 1971. 14.912 16.990 25.167 88.072 113.239 10. 1972. 24.302 28.632 57.300 133.353 190.653 11. 1973. 26.714 30.462 84.570 79.982 164.552 12. 1974. 23.335 31.173 70.000 101.213 171.213 13. 1975. 17.650 23.472 113.800 74.201 188.001 14. 1976. 21.608 21.102 16.300 60.640 76.940 15. 1977. 31.270 33.929 89.638 116.222 205.860 16. 1978. 25.941 28.721 104.204 89.348 193.552 17. 1979. 28.409 30.546 58.711 104.139 162.849 SVEGA: 324.509 372.916 719.537 1.629.698 2.349.235 PROSJEČNO GODIŠNJE 23.179 V 24.861 55.349 108.647 138.190 Maksimalna isporuka celuloznog drva četinara od domaćih proizvođača u pojedinim godinama prikazana je u tablici 2. |
| ŠUMARSKI LIST 7-9/1987 str. 221 <-- 221 --> PDF |
Isporuka celuloznog drva od domaćih proizvođača po godinama Tablica 2. Redni broj Šumsko gospodarstvo Godina Količina prm 1. Ogulin 1966. 60.327 2. Delnice 1965. 44.278 3. Gospić 1977. 29.858 4. Seni 1967. 27.559 5. Ostali 1972. 40.133 Svega: 202.155 Ovi podaci dokazuju, da za početni i sadašnji kapacitet proizvodnje celuloze postoje dovoljne količine domaćeg celuloznog drva, to sigurnije što se promjenom nekih tehnoloških rješenja mogu koristiti do 10% bukovine, IO0/» starog papira, kao i sve raspoložive plinske otpatke četinjača. Međutim zbog gradnje paralelnih kapaciteta na istoj sirovinskoj osnovi, kao i zbog velike potrebe za sirovinom u razvijenim kapacitetima kemijske prerade drva drugih regiona — Tvornica je prisiljena uvoziti drvo i to cea 30°/o od dosadašnje potrošnje što je vidljivo u podacima tablice 1. Isporuka drveta od Š.g. Ogulin po godinama prikazana je u tablici 3. Isporuka drveta od Š.g. Ogulin po godinama Tablica 3. Godina 1963. 1964. 1965. 1966. 1967. 1968. 1969. 1970. 1971. prm 18.237 4.560 52.000 60.327 43.352 29.387 1.966 10.301 34.133 Godina 1972. 1973. 1974. 1975. 1976. 1977. 1978. 1979. Svega prm 36.138 44.063 44.063 37.054 39.824 37.767 30.144 34.977 515.154 Dakle u minulih 15 godina rada udio Š.g. Ogulin iznosi 21,93% ukupno nabavljenog drva. Isporuka pilanskih otpadaka od DIP-a Ogulin po godinama Tablica 4. Godina 1966. 1967. 1969. 1970. 1971. 1972. 1973. 1974 1974. prm 1.656 2.125 568 282 1.920 7.974 7.825 7.852 8.495 Godina 1976. 1977. 1978. 1979. Svega prm 1.474 8.607 7.667 9.442 65.887 Uz postojeća tehnička rješenja za proizvodnju celuloze moguće je koristiti ovaj početni sastav sirovine bez uticaja na umanjenje kvalitete papira. Celulozno drvo četinara 74,54% Pilanski otpaci 14,44% Bukovo celulozno drvo 11,02% UKUPNO 100,00% |
| ŠUMARSKI LIST 7-9/1987 str. 222 <-- 222 --> PDF |
Bukovo celulozno drvo do sada nije korišćeno u mogućoj količini, jer je u šumarstvu sve manji broj radnika i sve manji interes za proizvodnju bukovog celuloznog drva. Također, tvornica nije do sada imala postrojenje za otkoravanje, a neotkoravano drvo se ne može prerađivati. Montažom postrojenja za otkoravanje u toku 1980. godine stvaraju se uvjeti kupovine drveta pod korom, i to uglavnom bora i bukve, i otkoravanje mehaniziranim putem u krugu tvornice i to u količini cea 25.000 prm bukovog celuloznog drva i cea 50.000 prm borovog celuloznog drva domaće proizvodnje, kojeg tvornica do sada zbog nemogućnosti otkoravanja nije mogla koristiti. Sa mogućnošću prerade ovih sortimenata u navedenoj količini pruža se prilika smanjenja uvoza ili za adekvatni iznos, uz određena ulaganja u tehnološki proces, povećanje proizvodnje celuloznih vlakanaca. Iz navedene sirovine uz sulfatni postupak preradom drva u celulozu dobivaju se duga celulozna vlakna odnosno sulfatne nebjeljene celuloze, koja je poluproizvod Tvornice, namjenjena za vlastitu proizvodnju kraftliner papira, koji se upotrebljava za ravni sloj u proizvodnji valovitog ambalažnog kartona. Kraftliner papir spada u grupu natron-papira. To je jak omotni papir smeđe boje gramature 100—420 grama po jednom kvadratnom metru. Izrađuje se strojno gladak ili jednostrano gladak. Tvornica »Simo Dimić« u Plaškom je jedini proizvođač toga papira u zemlji, osim što manje količine proizvodi »NATRON« u Maglaju. Standardna gramatura papira koja se proizvodi u Plaškom je 150 grm m-, a prema narudžbama kupca kreće se od 70—250 grm/m2 i u širini 60—360 cm. Sadašnje potrebe za ovom vrstom papira i na današnjem stupnju razvoja kartonske i ambalažne industrije dvostruko su veće od količine koja se proizvodi u tvornici »Simo Dimić« u Plaškom. Nedostatak potreba ovog papira nužno je uvoziti i to uglavnom iz zapadnih zemalja sa konvertibilnog tržišta. Sve to nas trenutno, a pogotovo perspektivno upućuje na povećanje proizvodnje ovoga artikla u vlastitoj zemlji za što postoje svi do sada neiskorišteni uvjeti. Glavni kupci kraftliner papira su proizvođači valovitog kartona i karton skih kutija za ambalažu. U 1979. godini najveći kupci bili su: 1. »Kartonažna tovarna« Ljubljana 30,54% 2. »Ivica Lovinčić« Zagreb 23,55% 3. »Avala« Beograd 9,26% 4. »Belišće« Belišće 8,56% 5. »Bilokalnik« Koprivnica 6,10% 6. »Fopa« Vladičin Han 5,76% 7. »Lepenka« Novi Kneževac 3,09% 8. »Istragrafika« Rovinj 2,61% 9. »Imgrad« Ljutomer 1,71% 10. »Stanoje Aksić« Lipljan 1,51% Ukupno : 92,69% 7,31% prodatog papira u 1979. godini kupilo je ostalih 34 kupaca u svim republikama i pokrajinama. |
| ŠUMARSKI LIST 7-9/1987 str. 223 <-- 223 --> PDF |
PROGRAM I PERSPEKTIVA RAZVOJA TVORNICE Razvojni program Tvornice predviđa se realizirati u tri faze: I. faza se odnosi na doinvestiranje sadašnjeg kapaciteta proizvodnje, II. faza povećanje proizvodnje celuloze i naročito više vrsta papira gradnjom nove papir mašine, III. faza gradnja nove tvornice celuloze i papira na bazi prerade bukovog celuloznog drva. Za realizaciju prve razvojne faze predviđen je najmanji iznos investicija, koje su uglavnom u toku. Ova investicijska ulaganja odnose se na gradnju: — postrojenja za otkoravanje drva, te nabavku mehanizacije za istovar i skladišnu manipulaciju drva, — ugradnjom nekih tehničkih i tehnoloških modernih dijelova na sadašnjoj papir mašini u cilju poboljšanja kvalitete proizvoda i, najzad, — ugradnja sistema za rekuperaciju pare na postavljenoj papir mašini u cilju uštede energije. Sa realizacijom ove faze razvoja ne mijenja se struktura proizvoda i sirovina osim što se otkoravanje drva rješava mehanizacijom umjesto dosadašnjeg ručnog makljanja. Druga faza razvoja Tvornice programira se realizirati u razdoblju 1981— 1986. godine za taj razvojni program se predviđa daleko veća financijska ulaganja, i odnose se na kupnju i ugradnju nove papir mašine kapaciteta 60.000 t papira godišnje kao i gradnjom svih odgovarajućih postrojenja za pripremu mase predviđenog kapaciteta proizvodnje papira. Nakon dovršenja ove faze razvoja na obadvije papir mašine proizvodilo bi se 100.000 t na godinu slijedećih vrsta papira: — Kraftliner — Natron ambalažni papir 25.000 t — Papir za laminate 10.000 t — Natron papir za vreće 10.000 t Za navedenu količinu i strukturu proizvodnje papira potrebno je slijedeće količine i struktura sirovina iz domaćih izvora: — četinarsko drvo 158.000 prm/god. — bukovo drvo 51.000 prm/god. — pilanski otpaci 74.000 prm/god. — stari papir 32.000 t/god. — nebjeljena celuloza 6.000 t/god. Od navedene sirovine, sa područja bivšeg Š.g. Ogulin uključujući i općinu Vrbovsko, može se trajno očekivati isporuka cea 50.000 prm četinara (na širem 150.000 prm), 51.000 prm bukovog celuloznog drva i 25.000 prm pilanskih otpadaka ili 44% ukupne sirovine iskazane u prostornim metrima. Treća faza rekonstrukcije i dogradnje tvornice programira se za period 1985. godine i dalje. 529 |
| ŠUMARSKI LIST 7-9/1987 str. 224 <-- 224 --> PDF |
U ovom razdoblju predviđa se gradnja strange neb j el jene celuloze na bazi listača (bukva) sa potrebnim pratećim objektima (novi lužni kotao, dopuna regeneracije itd.) i montaže nove papir mašine. U ovim novim postrojenjima proizvodilo bi se 68.000 t god. nebjeljene celuloze i 50.000 t god. raznih ambalažnih papira. Za tu proizvodnju potrebne su slijedeće dodatne sirovine: — 321.000 prm bukovog celuloznog drva, — 12.800 t kupovne celuloze, — 1.100 t starog papira. U trećoj fazi razvoja Tvornice potrebna količina bukovog celuloznog drveta se osigurava sa gravitacionog jugozapadnog bazena SRH gdje je potrajna mogućnost proizvodnje godišnje cea 550.000 prm, a za sada se isporučuje u druge republike ili najveći dio u izvoz Italiji i Austriji. Nakon završetka III. faze razvoja predviđa se godišnja proizvodnja 116.000 t nebjeljene sulfatne celuloze i 150.000 t raznih ambalažnih papira. Proizvodnja bi prema današnjim vrijednostima stvarala ukupan prihod od cea 1,70 milijardi (novih) dinara. Realizacijom ovih programa otvara se veća mogućnost daljnje finalizacije vlastitih proizvoda. Sadašnja zaposlenost i kvalifikacijska struktura radne snage po OOUR-a Tablica 5. OOUR-a VSS VŠS SSS NSS VKV KV PKV NKV Ukupno RZZS 5 10 41 11 7 22 21 117 Proizvodnja Komercijala Održavanje 4 3 1 13 2 9 26 11 6 4 5 2 9 8 36 112 39 90 — 9 1 147 93 32 315 170 177 Ukupno : 13 34 84 22 60 263 10 293 779 Koncept razvojnih programa Tvornice sulfatne celuloze u Plaškom pisan je u toku 1979. godine. Nakon toga vremena realizirano je slijedeće: — izgrađeno je postrojenje za otkoravanje drveta, — kupljeni su strojevi za utovar, istovar i manipulaciju sa drvetom na drvnom prostoru, — izrađeno je postrojenje za poprečno prorezivanje tanje oblovine (35—40 cm), — ugrađen je sistem za rekuperaciju pare u cilju boljeg korištenja energije, — poboljšani su tehničko-tehnološki uvjeti rada papir mašine, — izrađena je i montirana sjekira za sječu pilanskih otpadaka, — uređen je i asfaltiran najveći dio drvnog prostora, — moderniziran je i dograđen dio željezničkog kolosjeka, |
| ŠUMARSKI LIST 7-9/1987 str. 225 <-- 225 --> PDF |
— izgrađena su dva tornja za skladištenje guste mase u međuprostoru u cilju otklanjanja zastoja u radu međusobno ovisnih pogona celuloze i papir mašine te još i neki brojni detalji. U toku je programiranje potpune realizacije I. i II. faze rada, pri čemu se poseban akcenat daje na rješavanje problema energetskog sistema, ali i revitalizacije svih postojećih pogona. Što se tiče III. faze rada, kako vrijeme sve više odmiče, tako se realni izgledi za njenu realizaciju smanjuju. No, ipak postoji zvanično opredjeljenje u svim programima razvoja kemijske industrije SRH, da je lokacija u Plaškom najpovoljnija za izgradnju tvornice celuloze na bazi bukve, od svih koje su do sada bile u programu (Sava-cel, itd.). Parna pilana u Ogulinu tvrtke F. Neuberger 1893. godine Prema opisu u članku »Izlet članova hrvatsko-slavonskog šum. društva« objavljenom u Šumarskom listu 1893. godine parna pilana tvrtke F. Neubergera u Ogulinu prikazana je ovim podacima: ... »Parnu pilu tjera stabilni veletlačni parostroj sa 5 atmosfera odnosno sa 6 konjskih sila. Taj parostroj tjera 5 podpunih jarmova (Vollgatter) za rezanje raznovrstnih piljenica i 2 jarma samo za rezanje tavoleta. U svakom je jarmu 15 do 30 pilnih listova (rezova). Da bukov ili javorov kus može kroz jaram jedan put proći, trebalo je do 8 časova* dočim jelov kus treba čekati do 12 časova. Tanji kusevi prolaze i u kraćem vremenu. Za pilenje priređeni jelovi i smrekovi kusevi dugi su 4 mt, a bukovi i javorovi 2 i 2,2 met. Osim pila u jarmovih ima još 4 kružne pile za krajčenje i 2 za obrubljivanje robe (obrubljače). Pila radi dan i noć. Ako ima malo kuseva u zalihi, onda radi samo 12 sati na dan. Ovdje se pili različita roba, za prekomorsku trgovinu i za domać i lies, kao npr. obične piljenice, mesinice, germanske, latežani, tavoleti, testoni, mostnice, brvna, letve, držala za metle i td. Držala za metle pile se iz otpadaka. Parna pila ispili na dan oko 70 do 90 m3 bukove i javorove sirovine i do 110 m3 jelove i smrekove robe ... ... U pili radi dan i noć 70 domaćih ogulinskih radnika ... Pilari su ponajviše iz Gorskog kotara koji su na glasu kao vještaci u tom poslu.« *) Tj. časaka, minuta (Op. 1987.) 531 |