DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-9/1987 str. 189 <-- 189 --> PDF |
povećanom korištenju svjedoči izgradnja šumskih cesta te prodaja drvne mase dražbama za podmirenje potreba novo sagrađenih pilana, onih većih na parni pogon. Prva parna pilana sagrađena je 1880. godine u Jezeranima kapaciteta 5.000 m3 četinjača. Uskoro, 1887. godine podignuta je u Jasenku parna pilana firme Neuberger znatnog kapaciteta od 10.000 m3 četinjača i 10.000 m3 listača, a 1888. godine u Stajnici parna pilana za prorez 10.000 m3 četinjača. Članovi šumarskog društva iz Zagreba razgledali su 1893. godine veliku parnu pilanu firme Neuberger kraj željezničke stanice u Ogulinu sa 70 zaposlenih i dnevnog kapaciteta od 110 m:! četinjača ili 70 — 90 m3 listača — godišnje oko 30.000 m3 četinjača. Ukupan kapacitet svih pilana 1890. iznosio je oko 45.000 m3 oblovine (10.000 listača), a već 1895. kapacitet proreza pilana iznosio je oko 75.000 ms oblovine. Da bi osigurala sirovinu za pilane u Jasenku i Ogulinu firma Neuberger i sin kupuje 1888. godine u državnim šumama »ležećim među Ogulinom i Primorjem « u Šumarijama Jasenak i Begovo Razdolje drvnu masu četinjača i listača za približno milijun forinti sa rokom korištenja i isplate od 10 godina. U obje spomenute Šumarije trebalo je godišnje sjeći 28.000 m3 četinjača i 10.000 m3 listača, dakle ukupno oko 400.000 m3 za 10 godina. Firma Neuberger kupuje iste 1888. godine i od Ogulinske imovne općine u Šumarijama Ogulin (sa Modrušem), Plaški i Brinje 90.000 stabala sa 310.000 m3 drvne mase za 1.072.600 forinti i to: Uređajni razred Četinjače Listače Ukupno stabala — Padjenovi Krči 20.375 10.797 31.272 — Makovnik — Crni Potok 20.547 9.405 29.952 — Krasnica — 1.267 1.267 — Zrnić poljana — Pišćetak 13.225 14.508 27.733 Ukupn o 54.147 35.977 90,124 Opađka: U »Krasnici« prodana su javorova stabla. Rok korištenja ove mase bio je također 10 godina, jedino za šumariju Plaški 7 godina. Kubatura srednjeg stabla ove kupovine iznosila je 4,5 m3, a kod četinjača 6,3 m3. U kupljenoj količini drvna masa četinjača sudjelovala je sa 79°/o. Manje pilane snabdjevale su se oblovinom kupnjom na panju i izradom na manjim sječinama. Uz pretpostavku da je za ogrijev korišteno oko 130.000 m3 bukovine godišnje za 9000 domaćinstava, da su potrebe lokalnih pilana i sitne građe za domaćinstva iznosile oko 20.000 m3 četinjača, možemo cijeniti godišnju sječu ukupne mase oko 1890. godine na 230.000 m3 a 1895. godine do 270.000 m3 totalne mase četinjača i listača. 495 |