DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-9/1987 str. 187 <-- 187 --> PDF |
ISKORIŠCIVANJE ŠUMA Petar NEŽIĆ i Josip ROZAN* 1. DO RAZVOJAČENJA VOJNE KRAJINE Čovjek je oduvijek koristio šumu i proizvode šuma za podmirenje raznih potreba: za grijanje i kuhanje, krov nad glavom, kućne i druge potrepštine, a mnogo stoljeća drvo naših šuma predmet je međunarodne trgovine. U Ugovoru o trgovini između kneza Nikole Frankopana i Mlečana iz 1408. godine utvrđena je carina »za drvlje koje se izvozi iz zemlje kneževe u Mljetke kao i carina, ako bi mljetački brod krcao vesla«. Već tada se u područnim šumama izrađivalo drvo za izvoz, vesla, a vjerojatno i drugi sortimenti potrebni za gradnju brodova. »Urbar« kneza Bernardina Frankopana iz 1486. godine spominje podložnike koji izrađuju proizvode od drva: drivodelja, barilar (drveni sudovi za domaćinstvo), bačvar. Bilo je i drvenih kola, a kuće se prekrivaju daskom. U prvom stručnom opisu Velebitskih i Kapelskih šuma iz 1764/5. navodi se, da se u šumama uz ogrijev izrađuje oblovina i grede, dužice, vesla te šindra — krovna daska, a preporučeno je palenje drvnog uglja (radi smanjenja udjela bukve u sastojinama. U »Naputku za šumare« i »Osnovama šumskog reda« iz 1764/5. godinu bile su propisane vrlo stroge mjere korištenja i sječe šuma: — bila je zabranjena sječa i oštećivanje živih stabala u carskim i seoskim šumama, a za gorivo dopušteno je koristiti samo leževinu i izvale. Ako su se morala sjeći zdrava stabla za gradnju stanova ili drugih zgrada, trebalo je ishoditi odobrenje Karlovačkog generalata, a potom stabla za sječu doznačiti. — spomenuto je, da su skoro iskorjenjeni skupocjeni brijest i jasen izradom bačvi, zdjela i tanjura, a od javora da se izrađuju vesla. Ove vrsti kao i hrastovina zaštićuju se i namjenjuju za potrebe brodogradnje. — sječa se smjela vršiti samo u vremenu od početka studenog do kraja mjeseca veljače dakle, u vrijeme potpunog mirovanja vegetacije. Iznimno, ako se drvo moglo dobro unovčiti, dopuštala se sječa i van tog vremena. — predviđalo se da sječu, vuču i prijevoz drvnih proizvoda vrše Krajišnici radi dodatne zarade sredstava za život. Kako Krajišnici nisu bili vični tim poslovima, odlučeno je da ih podučavaju izvježbani radnici iz bakarskog kraja, koji će raditi svojim alatom, dok će se pile nabaviti iz Austrije. — trošak izvoza imao se lučiti od zarade za obaranje i obradu stabala, jer će sječu vršiti siromašni Krajišnici koji inemaju voznog blaga. Petar Nešić, dipl. inž. šum. * Josip Rožan, dipl. inž. šum. Ogulin |