DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-9/1987 str. 186 <-- 186 --> PDF |
Usporedba strukture drvne zalihe Tablica 14 Ce t i n j a č e Li stač e Udiio Godina 10—30 30—5( 1 50— Svegć i 10—30 30—50 50— Svega četinjača Vt °/o Vo 1956. ,15,8 47,2 48,0 100,0 21,9 41,4 36,7 100,0 42,3 1966. 17,0 42,0 41,0 103,0 27,0 43,0 30,0 103,5 42,4 1973/82. 12,7 34,0 53,3 114,0 20,7 44,9 34,4 109,5 43,8 Usporedba godišnjeg prirasta Tablica 15 četinjače Mstače ukupno Godina 333 m m3/ha % m m3/ha "/» m m3/ha %> 1956. 136200 2,41 2,17 137000 2,40 1,60 273200 4,81 1,84 1966. 13,1000 2,17 2,01 190000 2,81 2,15 321000 4,98 2,09 1973/82. 146400 2,52 2,05 214400 3,68 2,29 368800 6,20 2,18 Usporedba godišnjeg etata Tablica 16 četinjače listače ukupno Godina 333 m Int. ´»/» % m Int. «/o Vo m Init. % ´°/o 1956. 70500 11,2 100 1,17900 13,8 100 188400 12,4 100 1966. 97000 14,9 137 181000 20,4 153 278000 18,1 148 1973/82. 120700 17,0 171 220900 23,6 187 341600 20,7 184 Usporedba stanja šuma po najnovijim podacima sa stanjem 1966. te 1956. godine prikazana je u tablicama 13, 14, 15 i 16. Kretanje strukture drvne zalihe privlači posebnu pažnju jer pokazuje pogoršanje strukture kako četinjača tako i listača u zadnjoj prikazanoj dekadi — velik porast krupnog drva a smanjenje zalihe i broja stabala do 30 cm p. promjera. Razlika prema prethodnoj dekadi je znatna, te vjerujemo, da se dio razlike treba pripisati primjeni različitih tarifa (Surić, Špiranec). Drvna zaliha posebno četinjača pokazuje znatan porast, što je vrlo pozitivno kretanje, te je udio četinjača u fondu poboljšan. Podaci o prirastu nisu potpuno usporedivi, jer nije vršena istovjetna izmjera prirasta u svim dekadama. Budući da su kod obračuna prirasta za razdoblje 1973—82, primjenjeni postoci iz 1959—62. — to je prirast povećan približno povećanju drvne zalihe i poboljšanju strukture u kasnijim dekadama. Etat je doživio najveće povećanje u proteklom razdoblju da bi se u bližoj budućnosti vjerojatno ustalio na postignutoj razini. Zabrinjava krupnjenje drvne zalihe. Ukoliko bi se ta tendencija nastavila i kod mjerenja prirasta koje predstoji utvrdila stagnacija ili čak opadanje postotka prirasta, bio bi to jasan signal, da gospodarenju prebornim šumama ovog područja treba pristupiti na nov način i sa drugih polaznih stajališta no što to danas činimo, 492 |