DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-9/1987 str. 181 <-- 181 --> PDF |
Gospodarski najznačajni su EGT: I—C—10 (podtip »a« i »b«) koji je definiran zajednicom Fagetum croaticum abietosum Ht, I—D—10 za koji je karakteristična zajednica gorske šume bukve (Fagetum croaticum montanum Ht.) Visokovrijedne su šume tipa I-C-40 zajednice gorske šume smreke — Piceetum craticum montanum, te šume jele na dolomitu — Abietum dolomiticum prov. — tip I—C—61. Floristički zanimljiva zajednica hrasta lužnjaka — Genisto — Quercetum roboris, tip I—G—10 nalazi se jedino u Drežničkom Polju, dok je na vrhu Bjelolasice fragmentarno zastupljena zajednica bora krivulja — Pinetum mughi croaticum Ht., tip I—A—10. Spomenimo još reliktnu zajednicu običnog bora Hellebor o-Pinetum — Ht., tip I—D—31, u »Borovu vrhu« — Lička Jasenica koja predstavlja ostatak nekadanje šume bora širokog rasprostranjenja. Sadašnje stanje drvne mase očuvanih sjemenjača je niže za oko 30%´ od normalnog stanja, omjer smjese četinjača : listače je 0.4 : 0.6, a treba biti obrnuto, dok je prirast niži od normalnog za blizu 50´%>, što uzrokuje i niži etat od normalnog. Najveće razlike postojećeg stanja i normalnog su u broju stabala. Sadašnji broj stabala je često dvostruko manji od normalnog koji se po EGT kreće od 700 do 1.000 stabala po ha. Naravno da nije uspostavljena ni normalna distribucija stabala po debljinskim razredima, a time ni temeljnica i ostali elementi koji proističu iz broja stabala. Međutim, komparacijom sadašnjega stanja elemenata normale, naročito broja stabala, po Klepcu stanje je daleko povoljnije, jer pojedini elementi odstupaju na samo 10 — 20"/», a velik broj odjela ima približno normalno stanje. Kod degradiranih sjemenjača i panjača odstupanja od normalnog stanja su znatnija, te je prvenstveni cilj gospodarenja njihovo dovođenje i približavanje normalnom stanju. Kako je 70-tih godina postojala velika nestašica radne snage za vršenje terenskih taksacionih radova to se od 1972. do 1975. pokušalo smanjiti obim terenskih radova metodama izmjere stabala, koje traže što manje radne snage, Stoga je drvna zaliha Šumarije Brinje godine 1972. i 1973. utvrđena metodom »Inventure drvne mase izmjerom uzoraka određenog iz lista s taksacijskim informacijama «, kako ju je prikazao prof. dr. Z. Tomašegovi ć u Šumarskom listu 1971. godine (13) i detaljno objasnio u posebnom radu za Šumske gospodarstvo Ogulin 1973. godine. Po metodi terenska mjerenja vršila su se samo u određenom broju ždrijebom određenih sastojina. U tridesetak odjela Šumarije Jasenak drvna zaliha utvrđena je »Bitterlichovom modificiranom metodom za utvrđivanje drvnih masa.« (ing. Todorović , Beograd 1974.) Ali za obje metode nisu bile ispunjene neke pretpostavke niti su bile dovoljno provjerene, da bi se trajnije primjenjivale. Osim toga »Pravilnikom za izradu šumsko-privrednih osnova, osnova gospodarenja i programa za gospodarenje šumama« 1976. godine bio je određen način izmjere šuma. Istim je pravilnikom određeno uređivanje šuma i utvrđivanje etata po ekološko-gospodarskim tipovima, čime je prestala primjena »Novog sistema« prof. dr. Klepca 487 |