DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 7-9/1987 str. 175     <-- 175 -->        PDF

U skladu sa temeljnom postavkom o umjerenim zahvatima u šume, određen
je intenzitet od samo 170/o listača i 20% četinjača, prosječno 18"/« i to
jedino u sastojinama sa »-raspoloživom masom« relativno visoke drvne zalihe i
nagomilanog krupnog drva. Ukupni desetgodišnji etat iznosio je:


četinjača 191178 m3 ili 31 m3 po ha


listača 173176 m3 ili 28 m3 po ha


Ukupno 364354 m3 ili 59 m3 po ha


Upada u oči veoma nizak intenzitet sječa listača. U odnosu na g.j. »Mala
Javornica« i bez obzira na razliku u ukupnoj drvnoj masi koja je niža za 74
m3 po ha u ovoj jedinici, intenzitet sječa je izrazito nizak, niži čak za 340/o
od onog u g.j. »Mala Javornica«. Premda su taksatori bili svjesni činjenice,
da blagi intenziteti sječa ne omogućuju dovoljno brzo uklanjanje zrelog drvnog
materijala niti omogućuju grupimično i obimnije pomlađenje i veći udio četinjača,
strah od sniženja zalihe kao i šablonsko pridržavanje normala — minimala
bili su jači od uzgojnih potreba, koje su sasvim zanemarene. Stoga dr.
Vajda (16) s pravom prigovara taksatoru što nije predvidio oslobađanje i njegu
jelovog mladog naraštaja u dobro pomlađenim sastojinama kao i prorede gustih
mladih skupina u sastojinama isključenim iz sječe po »Uputstvima« iz
1937. godine. To je vrlo slično zamjerci J. Z-a taksatoru Tordonyu iz 1897. godine
i preporuci A. Kerna iz 1903. godine. A u provođenju osnova postupalo se
još konzervativnije i doznačivalo u pravilu stablimično i uglavnom najkrupnija
stabla. Uz intenzitet od 200/o jedva bi se u tri ophodnjice uklonila iz šume sva
zrela stabla ne računajući urastanje i potrebu, da se redovnim doznakama doznačuju
stabla i tanjih debljinskih razreda.


Jednako je rađena i gospodarska jedinica »Jasenak« u vremenu 1939/40.
za koju su bili završeni svi terenski geodetski i taksacijski radovi, izrađene
tabele i karte, no elaborat radi ratnih prilika nije zavšen.


4.2. Uređenje šuma Ogulinske imovne općine
Najvrednije šume Ogulinske imovne općine, gospodarske jedinice, A—F
Šumarije Modruš (danas g.j. »Alilovica« i »Makovnik« Šumarije Josipdol)
te g. jedinice A, B, C Šumarije Brinje (danas g.j. »Pišćetak« Š. Brinje i dio


g.j. »Crni Vrh« Š. P. Drežnica) koje su privremeno uređene od 1908. do 1911.,
ponovno su vjerojatno uređene oko 1936. godine, no ni te osnove nisu sačuvane.
Po nekim podacima (S. Baranac) kod imovnih je općina uređivanje šuma
do prvog svjetskog rata vršeno prilično uredno, no kasnije do završetka svjetske
ekonomske krize 1935. godine nisu vršene revizije ili obnove gospodarskih
osnova, već se »gospodarilo napamet«.


I ove su osnove bile vjerojatno urađene po »Naputku« iz 1903. godine,
koji je po Klepcu (6., str. 19) bio u važnosti do 1945. godine, što znači da se
na šume imovnih općina nije odnosilo »Uputstvo« iz 1931. godine.


Iz karte mjerila 1 : 75000 Ogulinske imovne općine iz 1938. godine vidljivo
je, da su gospodarske jedinice A-F Šumarije Modruš bile razdijeljene u ukupno
osamdesetak odjela. Većina odjela bila je primjerne veličine 40 — 50 ha,
no bilo je i znatno većih odjela, koji su kasnijim uređenjem cijepani.