DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-9/1987 str. 172 <-- 172 --> PDF |
Izvršeno je novo unutarnje razdjeljenje prilagođeno konfiguraciji terena no pojedini su odjeli još uvijek veliki, u rasponu od 37—169 ha, prosje, čno 91 ha. Provedena je triangulacija IV reda, a karte su izrađene u mjerilu 1:11520 (1" : 160). Drvna zaliha utvrđena je primjernim krugovima veličine 200 m2 na udaljenosti od 100 koraka. Krugovi su obuhvatili 3,1°/» gospodarske površine, po odjelima u rasponu od 1,6 do 5,3%. Klupirana su stabla iznad 10 cm p. promjera te razvrstana u debljinske razrede po 10 cm. Posebno je rekapituliran tanki (10—30 cm), srednji (30—60 cm jele i 30—50 cm bukve) te krupni drvni materijal. Sječna zrelost određena je sa 60 cm prsnog promjera jele i 50 cm bukve, no preporučeno je lijepa stabla podržavati do 70 cm odnosno 60 cm pp (jela — bukva). Visine su pokusno mjerene na primjernim krugovima, a oblikovisine utvrđene po bonitetima za svaki prsni promjer i odgovarajuću mu visinu. Na površini od 2877,60 ha II Drežničkog gravitacionog područja — odjeli 45—76, danas pod upravom Šumarije P. Drežnica nađena je drvna zaliha: — četinjače 319249 m3 111 m3 po ha 28% — listače 818332 m3 284 m3 po ha 72%> — ukupno 1137581 m3 395 m3 po ha Drvna zaliha je vrlo visoka, što upućuje na prašumski karakter i slabo dosadašnje korištenje sastojina. Prirast nije mjeren s obrazloženjem da u uvjetima prašume nije stalna, odrediva veličina. Trebalo je gospodariti u korist jele, da bi se njen udio od postojećeg (28°/») podigao na 60%. Bukvu je trebalo održavati u omjeru od 35 do 40´%> radi njenog blagotvornog utjecaja na tlo, a kod javora težiti učešću od 5 do 10%. Nisu predviđeni uzgojni radovi, ali je u napomeni uz osnovu pošumljavanja za gravitaciono područje I rečeno: »Na čitavoj površini gospodarske šume vršit će se uredna preborna sječa. Prema tome svako iskorištavanje treba da je ujedno kulturnog karaktera. Zbog toga će se i pomlađenje vršiti jedino i isključivo prirodnim putem.« Ophodnjica je određena sa 20 godina, a utvrđeni intenziteti sječa bili su umjereni: u četinjača 44,6%, listača 45,6%´ i prosječno 45,3% ili za 10 godina — 22.3 : 22,8 : 22,65%. No po hektaru sjeklo se 90 kubika (25 m3 + 65 m3) što je visoka koncentracija etata za preborne šume. Desetgodišnji etat iznosio je 71000 četinjača i 187000 listača, ukupno 258000 m3. Za sječu je trebalo doznačivati sva stabla iznad 70 odnosno 60 cm prsnog promjera kod jele odnosno bukve te dio stabala VI odnosno V debljinskog razreda, dok je niže debljinske razrede trebalo obuhvatiti uzgojnim sječama. Taksator je bio uvjeren da će, bez obzira na nepoznavanje prirasta, iza sječa ostajati u sastojinama dovoljna zaliha i sve boljih stabala, te će time i potrajnost biti osigurana. Godišnji etat sječa 1928. godine prema onom prve osnove iz 1883. godine bio je veći za 600/°. |