DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-9/1987 str. 171 <-- 171 --> PDF |
— za biikvu — srednja stojbinska dobrota: — prije sječe: 294 511 18,57 32,37 200,87 349,00 — poslije sječe: 232 403 12,21 21,22 123,05 214,00 — stanje lizsmeđu sječa: 403 26,74 281 Aritmetička sredina između normalne mase prije i poslije sječe jest normalna drvna zaliha. Po prof. dr. K1 e p c u (6, str. 294) ove su normale visoke a ophodnjica dugačka. One su po broju stabala i temeljnici znatno više od odgovarajućih Klepčevih normala, a približne u drvnoj masi, dok su po broju stabala i temeljnici dosta niže od normala po ekološkogospodarskim tipovima. Nismo naišli na podatak ili zabilješku da je bilo pokušaja uređenja površina bivših zemljišnih zajednica u ovom razdoblju. 4. UREĐIVANJE SUMA IZMEĐU DVA RATA 4.1. Državne šume 4.1.1. Prvi uređajni radovi po načelima prebornog gospodarenja započeti su 1925. godine u gospodarskim jedinicama »B. Mala Javornica« Šumarije Novi i G. j . »Trojbukve — Crna Draga« državne Šumarije Jasenak — sjekoredi I i II bivše g.j. »Velika Javornica« — danas pod upravom Šumarije Novi Vinodolski. Do izrade ovih osnova gospodarilo se po godišnjim planovima sječom jele iznad 60 cm i bukve iznad 55 cm prsnog promjera te uklanjanjem defektnih stabala iz šume. U uvodu osnove za g. j . »-Mala Javornica« taksator dr. 2. Miletić navodi razloge za izradu nove osnove: staroj osnovi je istekao rok valjanosti još 1911. godine, unutarnje razdjeljenje je neodgovarajuće, obračun etata temeljen na površini, potreba mijenjanja pojmova visoke šume — ophodnja, dobni razredi, perioda i slično. Kako za g.j. »Mala Javornica« nije rađena privremena osnova 1908. godine, to se na tada zavedene oplodne sječe taksator nije ni osvrtao. No tim je žešća bila reakcija uređivača g. j . »Trojbukve — Crna Draga« na uvođenju oplodnih sječa 1908. godine. On kaže: »Rijetko se gdje nađu ovakovi šablonski propisi koji bi s toliko lakoće, da ne kažemo lakoumnosti, dekretirali nastup i uspjeh prirodnog zašumljenja i to još na krasu koji je najosjetljiviji teren za svaki rad. Teško je naći sličan primjer većeg nepoznavanja prilika sastojina na kršu i njenih potreba.« Za g. j . »B. Mala Javornica« izrađen je prvi i uzoran elaborat gospodarske osnove, uzorak po kome su uređivane druge gospodarske jedinice. Uređajni zapisnik veoma je opširan a pojedini elementi — reljef, tlo, klima, ekonomske i saobraćajne prilike, — veoma su studiozno i detaljno obrađene. Tlu kao osnovnom činiocu proizvodnje posvećena je posebna pažnja. 477 |