DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-9/1987 str. 170 <-- 170 --> PDF |
Privremena osnova za gospodarsku jedinicu »Ogulin« pisana je mađarskim i hrvatskim jezikom i zagubljena u naše vrijeme. 3.4. »Privremene-« osnove za šume Ogulinske imovne općine U vremenu od 1908. do 1911. godine i za šume Ogulinske imovne općine rađene su »privremene« osnove. Privremene osnove izrađene su najvjerojatnije samo za najvrednije gospodarske jedinice šumarija Brinje i Modruš. Po sačuvanoj karti Imovne općine Ogulin iz 1938. godine gospodarska jedinica VII Šumarije Modruš (danas g.j. »Alilovica« i g.j. »Makovnik«) bila je razdijeljena u gospodarske jedinice A do F., a gospodarska jedinica V Šumarije Brinje (danas g.j. »Pišćetak«) bila je razdijeljena u jedinice a, b, c. Ove su jedinice, za razliku od državnih šuma, i tada uređivane po principima prebornog gospodarenja, a temeljem Zakona iz 1894. godine te naredbe o provođenju Zakona i Naputka iz 1903. godine. Osnovna je misao Zakona da (Partaš) »treba uzdržati šumsko tlo u punoj snagi i uščuvati normalnu zalihu tj. onu množinu drvne glavnice koja će mogućim učiniti potrajno uživanje najviših redovitih prihoda šuma.« Unutarnje razdjeljenje nije najvjerojatnije, kao ni u državnim šumama mijenjano, osim kod naprijed spomenutih g. jedinica. Trebalo je iskazati (Partaš) ukupno u odjelu — odsjeku te po k.j. broj stabala, temeljnicu i drvnu masu po debljinskim razredima, tekući godišnji prirast u postocima i kubicima, nadalje »popriečni godišnji prirast u m3 po rali za normalno stablo deblj. razreda. « Duljina ophodnjice mogla se po volji ustanoviti ili utvrditi mjerenjem broja godina potrebnih da predzadnji debljinski razred prijeđe u zadnji (određen za sječu). Na pokusnim plohama tipičnih prebornih sastojina trebalo je utvrditi normalno stanje šuma prije i poslije sječe po broju stabala, temeljnici i drvnoj masi i napose za svaki debljinski razred. Svakom gospodarskom razdoblju ophodnjice trebalo je nadijeliti podjednake površine, a prvom razdoblju površine koji imadu najzreliju masu. Ustanovljenoj drvnoj zalihi odjela pojedinog razdoblja dodavao se prirast do polovice razdoblja i odbila masa, koja je imala ostati nakon sječe. Razlika je činila veličinu etata. Za šume sa veoma mnogo prezrelih stabala razbacanih po cijeloj površini ili sa nenormalnim odnosom debljinskih razreda (za redovito preborno gospodarenje) visina ophodnjice i godišnji prihod (etat) mogli su se izračunati pomoću užitnog postotka ili neke formule. Po A. Kernu (5) normalna masa za čistu jelovu sastojinu na lošijoj stojbini u šumama Ogulinske imovne općine u Velikoj Kapeli uz 30-godišnju ophodnjicu iznosi: — za jelu: Broj stabala temeljnica m2 Drvna zaliha m3 po kj. po ha po kj. po ha po kj. po ha — prije sječe: 464 804 28,00 48,65 257,59 448,00 — poslije sječe: 332 577 17,04 29,60 147,75 256 — stanje između sječa 688 39,12 352 |