DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-9/1987 str. 168 <-- 168 --> PDF |
Osnivanjem šumarija Modruš, Drežnik i Krivi Put pojedine od ovih gospodarskih jedinica predane su na upravu novoosnovanim šumarijama. Gospodarske osnove za ove jedinice izrađene su od 1883. do 1885. godine, temeljem odredbe člana 21. Zakona od 1883. godine po kome Gospodarski ured Imovne općine ima sastaviti »obći nacrt šumske radnje«, čim šume i šumsko zemljište primi na upravu.« Čudno je da redni brojevi i unutarnje razdjelenje većine tih prvotnih jedinica nisu mijenjani za cijelo vrijeme trajanja Ogulinske imovine općine, osim u jedinica VII Šumarije Ogulin i jedinice V Šumarije Brinje, koje su kasnije uređivane uz detaljnije unutarnje razdjelenje. Te jedinice vjerojatno su prvotni distrikti kao i u državnim šumama. Nijedna od tih gospodarskih osnova nije sačuvana. Po Naputku iz 1881. godine (»Naputak za izmjeru, procjenu i uređenje gojitbe šuma imovnih općina u Hrvatsko-slavonskoj Krajini«) etat je određivan po formuli austrijske kameralne takse. Razdjelenje je bilo veoma grubo a odjeli ogromni. Tako je cijela današnja gospodarska jedinica »Stajnička Kapela« površine oko 2000 ha bila razdijeljena u svega tri odjela. Revizija tih osnova izvršena je od 1893. do 1895. godine, no i one su sve izgubljene. Po svjedočanstvu I. Partaša tim je revidiranim osnovama napuštena austrijska kameralna taksa i primjenjena normalno — zališna metoda Hundeshagena. Da bi se etat sječina, koje će doći na red za sječu u prvih deset godina ophodnjice što točnije utvrdio a etat dobiven formulom kontrolirao stvarnim stanjem sastojina, Partaš se zalagao za doznake na primjernim površinama veličine 0,5 ha ili jedno k.j. Dijeljenjem ukupnog etata dobivenog formulom sa prosječnim etatom po jedinici površine dobivenim pokusnom doznakom dobivena je približna površina na kojoj će taj etat biti moguće doznačiti. Potom se izvršila stvarna doznaka. Tako su imovne općine postupale kod veleprodaja dražbama. Skoro sve čiste bukove sastojine ogulinskog područja diobom su pripale Ogulinskoj imovnoj općini. U njima se gospodarilo prebornim sječama kao i u mješovitim šumama jele — bukve. Njima se nije ni u jednom momentu pokušalo gospodariti kao sa jednodobnim visokim sjemenjačama, a najveći dio tih šuma bio je stvarno van gospodarenja. Iz predjela bližim naseljima pučanstvo se snabdjevalo ogrijevom, te su te šume često preiskorištene ili pretvorene u panjače, dok su udaljene šume uglavnom ostale nedirnute. Površine zemljišnih zajednica kao pretežno pašnjačke površine nisu bile uređivane. Ipak je takvih pokušaja bilo. U Izvješću šumarskog izvjestitelja županije Modruško-riečke 1887. god. stoji »kako se je ukazala potreba da se urede seoske šume upravne obćine Drežnica u površini od 2750 jutara, te su u tom pogledu shodne odredbe izdane na kraljevsku kotarsku oblast u Novom.« Te šume da je uredio i privremeno ih vodi upravitelj državne šumarije u Jasenku. No to je jedini poznati slučaj uređenja zemljišnih zajednica u nas, od kojeg uostalom ništa nije sačuvano. 3.3. Prijelaz na oplodne sječe u državnim šumama Kako se poslije 1890. godine u državnim šumama gradilo malo šumskih cesta, to se u drugom a posebno u trećem desetgodištu ophodnjice od 1882. — 474 |