DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-9/1987 str. 167 <-- 167 --> PDF |
u malim hrpama, na taj način dakle, da bi na dotičnoj površini doduše svi dobni razredi zastupani bili, ali ne na jednom nego na raznih mjestah.« J. Z. predlaže dakle čiste sječe na malim površinama, premda ih smatra nepovredivim s obzirom na velike površine prebornih šuma te pretežnu kamenitost terena. J. Z. bio je i protiv izračunavanja etata formulom, jer da se u prebornoj šumi ni jedan faktor formule ne može točno ustanoviti. U svom odgovoru M. Tordon y opravdava primjenu normaliteta i formula u određivanju etata kao stanja šume koje Be želi dostići ili mu se barem teži približiti. S pravom primjećuje, da se gospodarenjem ne približavamo prašumi, te da prašuma ne može biti uzor — normala prebome šume. On na primjernim plohama utvrđuje broj stabala, temeljnicu, zalihu i strukturu sastojina po vrsti drveća, a mjeri i prirast. Taksacijska granica iznosi 15 cm prsnog promjera. Tordony je napustio dobne a uveo debljinske razrede kao i kružnu pljoštinu — temeljnicu, kako svjedoči A. Ker n u napisu »Uređenje u prebornih šumah« 1898. godine. A. Kern , kr. žup. nadzornik u Ogulinu (5), podržava normale u prebornim šumama, no zamjeia Tordonyu što je napustio Hufnagel ovu ophodnjicu i uveo u preborne šume ophodnju od 120 godina sa šest perioda — ophodnjica. Nije se slagao ni sa Tordonyevim načinom utvrđivanja normaliteta pomoću skrižaljki o prihodu i prirastu, koje se za konkretnu prebornu sastojinu moraju reducirati, »a. tu može nevjesti taksator učiniti najveću pogriešku, jer mora skrižaljke prema vlastitoj uviđavnosti reducirati«, str. 320/3. A. Kern tvrdi, prema Hufnagelu, da se podaci o normalitetu nalaze u konkretnim sastojinama, jer su »u potpuno obraštenih sastojina, bile one makar koje bonitete i bili u njima razredi debljine i abnormalno zastupani, kružne pljoštine uviek jednake«, i dalje (str. 309.) ». . .kružna pljoština na njoj nalazećih se stabala predočuje normalnu kružnu pljoštinu.« Vidimo kako se još lutalo po pitanju normaliteta preborne šume. A. Kern upotrebljava debljinske razrede od 10 cm pp (prvi od 10 do 20 cm), predlaže sječnu zrelost jele od 60 cm i bukve od 50 cm pp a za sječu određuje stabla samo iznad sječne zrelosti. Kasnije (Šl 1903.) posvećuje više pažnje uzgojnom momentu i traži, da se i u tanjim debljinskim razredima doznačuju pregusti dijelovi te loša, prelomljena i defektna stabla. 3.2. Uređivanje šuma Ogulinske imovine općine U početku šumama Ogulinske imovne općine upravljale su tri šumarije, kako se može zaključiti iz objavljenih dražbi i sačuvanih karata Imovne općine Ogulin: — Šumarija Ogulin upravljala je gospodarskim jedinicama I — XVII. Dio tih šuma danas je pod upravom Šumarija Jasenak. Gomirje i Josipdol te Šumarije Mrkopalj SG-a Delnice i Duga Resa SG-a Karlovac; — Šumarija Plaški upravljala je gospodarskim jedinicama također brojeva od I — XVII. Dio tih šuma danas je pod upravom Šumarija Slunj i Rakovica SG-a Karlovac; — Šumarija Brinje upravljala je gospodarskim jedinicama I — XII. Dio tih šuma danas se nalazi pod upravom Šumarije Partizanska Drežnica te Šumarija Senj i Novi Vinodol Šumskog gospodarstva Senj. |