DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-9/1987 str. 166 <-- 166 --> PDF |
3. OD RAZVOJAČENJA VOJNE KRAJINE DO 1918. GODINE 3.1. Prve gospodarske osnove za državne šume Kako su nakon razvojačenja Vojne Krajine, a u svrhu podjele na državne i imovinske, sve područne šume bile premjerene i procjenjene do 1878. godine, to su od 1881. do 1883. godine za državne šume bile izrađene gospodarske osnove, a ubrzo i za šume Ogulinske imovne općine. Uprava državnih šuma povjerena je trima šumarijama: Šumariji Ogulin gospodarska jedinica »Ogulin«, sjekoredi I — VI., Šumariji Jasenak gospodarska jedinica »-Velika Javornica« sjekoredi, I — VIII, Šumariji Krivi Put (kasnije Novi Vinodol) gospodarska jedinica »Mala Javornica« sjekoredi I—III. Izvan područja današnjeg Šumskog gospodarstva Ogulin bili su sjekoredi I i II »Velike Javornice « kao i sjekoredi I, II »Male Javornice«. Uputstvima iz 1881. godine za preborne šume bilo je propisano stablimično prebiranje. Te prve osnove nisu sačuvane, ali iz kasnijih gospodarskih osnova i napisa dr. Vajd e (16) proizlazi, da su osnove rađene po načelima prebornog gospodarenja uz 150-godišnju ophodnju (1882—2032) i ophodnjicu od 30 godina, uz sječnu zrelost jele od 50 cm i bukve od 40 cm prsnog promjera te prirodnu obnovu sa mjestimičnim potsijavanjem jele i smreke, tu i tamo podsadnjom. Gospodarske jedinice razdjeljene su u sjekorede a ovi u okružja i odjele — odsjeke. Međe okružja išle su gorskim kosama i umjetnim linijama — prosjekama. Za odjele — odsjeke dan je opis šuma, površina, drvna masa po vrsti drveća i etat. Drvna zaliha procijenjena je pomoću primjernih ploha, a prirast nije mjeren. Za osiguranje potrajnosti prihoda primjenjena je modificirana Hartigova metoda rašestarenja. Tom metodom državni je erar nastojao osigurati stalno vrelo prihoda od šuma za dugi niz godina. I. Parta š (10) izjasnio se 1896. godine protiv uređivanja prebornih šuma metodom rašestarenja. On je tražio, da se prihod (etat) učini ovisnim o faktičnoj drvnoj masi, pa je preporučio primjenu Hundeshagenove metode i za uređenje državnih šuma, koja je bila propisa za uređenje prebornih šuma krajiških imovnih općina (str. 385.). O duljini ophodnjice razvila se u Šumarskom listu 1897/8. godine dosta opširna rasprava između taksatora državnih šuma Šumarije Fužine M T o rdony a i šumara Ogulinske državne šumarije J. Z-a. (14 i 7) Tordony je zastupao kraću ophodnjicu od 20 godina (uz ophodnju od 120 godina), koja bi omogućila brže uklanjanje krupnog drva iz sastojina, a pomladak bi dobivao dovoljno svjetla za razvitak. Da bi se postigao isti cilj, J. Z. je bio za dulju ophodnjicu od 40 godina, ali uz jače intenzitete sječa, kojima bi se izbjegle mane prebornog gospodarenja: često vraćanje sječa na istu površinu, oštećivanje stabala i njihova slaba kvaliteta te loši uvjeti prirodnog naplođenja. Po J. Z-u tri ophodnjice odgovaraju trima dobnim (debljinskim) razredima prirodnih šuma — prašuma: sječivim stablima, srednjodobnim i najmlađim stablima, te je u tom smislu ophodnjica od 40 godina prirodna. Na dubljim tlima, smatra on, puno je »umjesnije gospodariti oplodnom a ne prebornom sječom. Prebornom sječom na ovim tlima može se gospodariti samo na malim površinama, ponajpače 472 |