DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-9/1987 str. 164 <-- 164 --> PDF |
UREĐIVANJE ŠUMA Petar NEŽIC 1. PRVI PREMJER I OPIS SUMA Prvi primjer, kartiranje i opis velikokapelskih šuma izvršili su 1764/5. godine oficiri — mjernici Karlovačkog generalata po nalogu austrijskih vlasti. Uz površinu iskazan je broj stabala po vrstama drveća, opisan položaj i granice šuma, stanje pomlatka, uporabna vrijednost i kvaliteta sastojina posebno onih upotrebljivih za brodogradnju i izvoz. Razmatrana je mogućnost korištenja šuma, stanje i potreba izgradnje šumskih puteva te uvjeti dopreme drvnih proizvoda na tržište. Nije obračunata ni iskazana drvna zaliha. Kartirane su i opisane Velebitske te Kapelske šume do Brinja, Modruša, Josipdola, Ogulina i Vitunja sa šumama Mrkoplja. Karta šuma Otočke pukovnije u sastavu koje su se do 1765. godine nalazile šume Šumarije Brinje i šume Ogulinske pukovnije bila je izrađena u mjerilu 1:3800 fortifikations — hvati, ali jednostavnije izvedbe od karte gospićke pukovnije. Površina i broj stabala po vrstama drveća i distriktima (okružjima) koji se cijeli nalaze na području šumskog gospodarstva Ogulin prikazana je u tablici 1. (broj stabala sveden je na 1 ha). Površina I Jbroj stabala po vrstama drveća distriktima (okružjima) 1765. godine Tablica 1. Opis podataka Crnac Drežnica Zagor. je Rrezno stab, po stab, po stab, po -Jasenak ha ha ha stab, po ha kom kom ,0/o kom kom °/o si CD % . Površina ha 4087,52 10389,88 8636,26 7809,52 jela broj 135 70 87 70 četinjače smreka ,, — 17 70 35 ukupno „ 135 39 87 26 157 49 105 30 bukva broj 191 174 156 208 javor M 17 43 4 17 listače jasen ,, 2 17 — 17 hrast — 7 3 — Ukupno .1 210 61 243 74 163 51 242 70 Sveukupno 345 330 320 347 Petar Nežić, dipl. inž. šum., savjetnik u m., Ogulin |
| ŠUMARSKI LIST 7-9/1987 str. 165 <-- 165 --> PDF |
Vjerojatno su bila klupirana stabla iznad 20 cm prsnog promjera. Broj stabala po ha odgovara današnjem broju stabala iznad 10 cm. p. promjera te je očito da su šume tada bile gušće. Zanimljivo je da odnos listača : četinjača odgovara većinom današnjim odnosima. Tada udio četinjača u g.j. »Pišćetak« koja uglavnom pokriva područje distrikta »Crnac« iznosi 39% kao i danas, a distrikta Drežnica 26%, danas 23%. Upada u oči visoko učešće smreke od 22*/» u ukupnom broju stabala u distriktu Zagorje, što je mnogo više od današnjeg stanja. Za šume Otočke pukovnije major P i e r k e r odredio je etat u stablima intenziteta 26% i to stabala četinjača 30"/» a svega 23´% stabala listača. Kod listača intenzitet sječa bukve i javora iznosio je 23%, hrasta i jasena nešto preko 10%, ostalih vrsta oko 20°/» stabala. Zahvat u drvnu zalihu bio je jak, jer su za sječu morala biti određena zrela krupna stabla. Za šume ogulinske pukovnije šumar Fran z on i odredio je oplodnu sječu još jačeg intenziteta. Uz obim sječa bile su propisane i uzgojne mjere, koje su šumari na terenu morali provoditi Da bi se spriječilo prikrčivanje šumskog tla u »Osnovama šumskog reda« bilo je propisano da se »na rubu šume uz gospodarska zemljišta stojeća stabla imadu buletati i vriediti kao medjašnici.« To je prva naredba o omeđašivanju šuma i utvrđivanju graničnih znakova u nas. Okružja su bila prostrana a njihove granice grubo povučene najvišim kotama terena i najuočljivijim građevinama kao što su crkve i kule. 2. DO RAZVOJAČENJA VOJNE KRAJINE Godine 1787, sve šume Vojne Krajine ponovo su premjerene i omeđene, sigurno detaljnije nego 1764/5. godine i razlučene od općinskih pašnjaka i obradivih površina. U sklopu novog utvrđivanja stanja krajiških šuma 1808. godine počeo je premjer šuma Ogulinske pukovnije, koji je, radi napoleonskih ratova, završen 1818. godine. Po svjedočanstvu J. Ettinger a (2) »trebalo je saznati prostor i prirast šuma, da se uzmogne iz krajiških šuma po načelu umnoga gospodarenja, te prema prostoru i obimu uzrasta, odgovarajući dobitak izvaditi i prema tome šume sječi i pomlađivati.« Ta premjerba iskazala je 205300 rali (118143 ha) šuma na području Ogulinske pukovnije, a učešće četinjača i listača bilo je iskazano u postocima. Pisac spominje, da je bilo teško utvrditi godišnji prirast šuma bez specijalnih procjena. Čini se po toj bilješci, da je drvna zaliha bila izmjerena a prirast ocjenjen. Radi nepovlasnog prisvajanja velikih šumskih površina nova izmjera šuma bila je naređena 1843. godine, no nismo našli bilježaka o toj izmjeri. Godine 1864. uveden je u Hrvatskoj stalan katastar. Zemljišni posjed je točno izmjeren, a po toj izmjeri Ogulinska je pukovnija posjedovala 175905 kj. šuma (101227 ha), odnosno za 30000 kj. (17000 ha) manje nego 1818. godine. Taj manjak je dijelom prešao u pašnjačke i neobrasle površine a dijelom je bio uzurpiran. 471 |
| ŠUMARSKI LIST 7-9/1987 str. 166 <-- 166 --> PDF |
3. OD RAZVOJAČENJA VOJNE KRAJINE DO 1918. GODINE 3.1. Prve gospodarske osnove za državne šume Kako su nakon razvojačenja Vojne Krajine, a u svrhu podjele na državne i imovinske, sve područne šume bile premjerene i procjenjene do 1878. godine, to su od 1881. do 1883. godine za državne šume bile izrađene gospodarske osnove, a ubrzo i za šume Ogulinske imovne općine. Uprava državnih šuma povjerena je trima šumarijama: Šumariji Ogulin gospodarska jedinica »Ogulin«, sjekoredi I — VI., Šumariji Jasenak gospodarska jedinica »-Velika Javornica« sjekoredi, I — VIII, Šumariji Krivi Put (kasnije Novi Vinodol) gospodarska jedinica »Mala Javornica« sjekoredi I—III. Izvan područja današnjeg Šumskog gospodarstva Ogulin bili su sjekoredi I i II »Velike Javornice « kao i sjekoredi I, II »Male Javornice«. Uputstvima iz 1881. godine za preborne šume bilo je propisano stablimično prebiranje. Te prve osnove nisu sačuvane, ali iz kasnijih gospodarskih osnova i napisa dr. Vajd e (16) proizlazi, da su osnove rađene po načelima prebornog gospodarenja uz 150-godišnju ophodnju (1882—2032) i ophodnjicu od 30 godina, uz sječnu zrelost jele od 50 cm i bukve od 40 cm prsnog promjera te prirodnu obnovu sa mjestimičnim potsijavanjem jele i smreke, tu i tamo podsadnjom. Gospodarske jedinice razdjeljene su u sjekorede a ovi u okružja i odjele — odsjeke. Međe okružja išle su gorskim kosama i umjetnim linijama — prosjekama. Za odjele — odsjeke dan je opis šuma, površina, drvna masa po vrsti drveća i etat. Drvna zaliha procijenjena je pomoću primjernih ploha, a prirast nije mjeren. Za osiguranje potrajnosti prihoda primjenjena je modificirana Hartigova metoda rašestarenja. Tom metodom državni je erar nastojao osigurati stalno vrelo prihoda od šuma za dugi niz godina. I. Parta š (10) izjasnio se 1896. godine protiv uređivanja prebornih šuma metodom rašestarenja. On je tražio, da se prihod (etat) učini ovisnim o faktičnoj drvnoj masi, pa je preporučio primjenu Hundeshagenove metode i za uređenje državnih šuma, koja je bila propisa za uređenje prebornih šuma krajiških imovnih općina (str. 385.). O duljini ophodnjice razvila se u Šumarskom listu 1897/8. godine dosta opširna rasprava između taksatora državnih šuma Šumarije Fužine M T o rdony a i šumara Ogulinske državne šumarije J. Z-a. (14 i 7) Tordony je zastupao kraću ophodnjicu od 20 godina (uz ophodnju od 120 godina), koja bi omogućila brže uklanjanje krupnog drva iz sastojina, a pomladak bi dobivao dovoljno svjetla za razvitak. Da bi se postigao isti cilj, J. Z. je bio za dulju ophodnjicu od 40 godina, ali uz jače intenzitete sječa, kojima bi se izbjegle mane prebornog gospodarenja: često vraćanje sječa na istu površinu, oštećivanje stabala i njihova slaba kvaliteta te loši uvjeti prirodnog naplođenja. Po J. Z-u tri ophodnjice odgovaraju trima dobnim (debljinskim) razredima prirodnih šuma — prašuma: sječivim stablima, srednjodobnim i najmlađim stablima, te je u tom smislu ophodnjica od 40 godina prirodna. Na dubljim tlima, smatra on, puno je »umjesnije gospodariti oplodnom a ne prebornom sječom. Prebornom sječom na ovim tlima može se gospodariti samo na malim površinama, ponajpače 472 |
| ŠUMARSKI LIST 7-9/1987 str. 167 <-- 167 --> PDF |
u malim hrpama, na taj način dakle, da bi na dotičnoj površini doduše svi dobni razredi zastupani bili, ali ne na jednom nego na raznih mjestah.« J. Z. predlaže dakle čiste sječe na malim površinama, premda ih smatra nepovredivim s obzirom na velike površine prebornih šuma te pretežnu kamenitost terena. J. Z. bio je i protiv izračunavanja etata formulom, jer da se u prebornoj šumi ni jedan faktor formule ne može točno ustanoviti. U svom odgovoru M. Tordon y opravdava primjenu normaliteta i formula u određivanju etata kao stanja šume koje Be želi dostići ili mu se barem teži približiti. S pravom primjećuje, da se gospodarenjem ne približavamo prašumi, te da prašuma ne može biti uzor — normala prebome šume. On na primjernim plohama utvrđuje broj stabala, temeljnicu, zalihu i strukturu sastojina po vrsti drveća, a mjeri i prirast. Taksacijska granica iznosi 15 cm prsnog promjera. Tordony je napustio dobne a uveo debljinske razrede kao i kružnu pljoštinu — temeljnicu, kako svjedoči A. Ker n u napisu »Uređenje u prebornih šumah« 1898. godine. A. Kern , kr. žup. nadzornik u Ogulinu (5), podržava normale u prebornim šumama, no zamjeia Tordonyu što je napustio Hufnagel ovu ophodnjicu i uveo u preborne šume ophodnju od 120 godina sa šest perioda — ophodnjica. Nije se slagao ni sa Tordonyevim načinom utvrđivanja normaliteta pomoću skrižaljki o prihodu i prirastu, koje se za konkretnu prebornu sastojinu moraju reducirati, »a. tu može nevjesti taksator učiniti najveću pogriešku, jer mora skrižaljke prema vlastitoj uviđavnosti reducirati«, str. 320/3. A. Kern tvrdi, prema Hufnagelu, da se podaci o normalitetu nalaze u konkretnim sastojinama, jer su »u potpuno obraštenih sastojina, bile one makar koje bonitete i bili u njima razredi debljine i abnormalno zastupani, kružne pljoštine uviek jednake«, i dalje (str. 309.) ». . .kružna pljoština na njoj nalazećih se stabala predočuje normalnu kružnu pljoštinu.« Vidimo kako se još lutalo po pitanju normaliteta preborne šume. A. Kern upotrebljava debljinske razrede od 10 cm pp (prvi od 10 do 20 cm), predlaže sječnu zrelost jele od 60 cm i bukve od 50 cm pp a za sječu određuje stabla samo iznad sječne zrelosti. Kasnije (Šl 1903.) posvećuje više pažnje uzgojnom momentu i traži, da se i u tanjim debljinskim razredima doznačuju pregusti dijelovi te loša, prelomljena i defektna stabla. 3.2. Uređivanje šuma Ogulinske imovine općine U početku šumama Ogulinske imovne općine upravljale su tri šumarije, kako se može zaključiti iz objavljenih dražbi i sačuvanih karata Imovne općine Ogulin: — Šumarija Ogulin upravljala je gospodarskim jedinicama I — XVII. Dio tih šuma danas je pod upravom Šumarija Jasenak. Gomirje i Josipdol te Šumarije Mrkopalj SG-a Delnice i Duga Resa SG-a Karlovac; — Šumarija Plaški upravljala je gospodarskim jedinicama također brojeva od I — XVII. Dio tih šuma danas je pod upravom Šumarija Slunj i Rakovica SG-a Karlovac; — Šumarija Brinje upravljala je gospodarskim jedinicama I — XII. Dio tih šuma danas se nalazi pod upravom Šumarije Partizanska Drežnica te Šumarija Senj i Novi Vinodol Šumskog gospodarstva Senj. |
| ŠUMARSKI LIST 7-9/1987 str. 168 <-- 168 --> PDF |
Osnivanjem šumarija Modruš, Drežnik i Krivi Put pojedine od ovih gospodarskih jedinica predane su na upravu novoosnovanim šumarijama. Gospodarske osnove za ove jedinice izrađene su od 1883. do 1885. godine, temeljem odredbe člana 21. Zakona od 1883. godine po kome Gospodarski ured Imovne općine ima sastaviti »obći nacrt šumske radnje«, čim šume i šumsko zemljište primi na upravu.« Čudno je da redni brojevi i unutarnje razdjelenje većine tih prvotnih jedinica nisu mijenjani za cijelo vrijeme trajanja Ogulinske imovine općine, osim u jedinica VII Šumarije Ogulin i jedinice V Šumarije Brinje, koje su kasnije uređivane uz detaljnije unutarnje razdjelenje. Te jedinice vjerojatno su prvotni distrikti kao i u državnim šumama. Nijedna od tih gospodarskih osnova nije sačuvana. Po Naputku iz 1881. godine (»Naputak za izmjeru, procjenu i uređenje gojitbe šuma imovnih općina u Hrvatsko-slavonskoj Krajini«) etat je određivan po formuli austrijske kameralne takse. Razdjelenje je bilo veoma grubo a odjeli ogromni. Tako je cijela današnja gospodarska jedinica »Stajnička Kapela« površine oko 2000 ha bila razdijeljena u svega tri odjela. Revizija tih osnova izvršena je od 1893. do 1895. godine, no i one su sve izgubljene. Po svjedočanstvu I. Partaša tim je revidiranim osnovama napuštena austrijska kameralna taksa i primjenjena normalno — zališna metoda Hundeshagena. Da bi se etat sječina, koje će doći na red za sječu u prvih deset godina ophodnjice što točnije utvrdio a etat dobiven formulom kontrolirao stvarnim stanjem sastojina, Partaš se zalagao za doznake na primjernim površinama veličine 0,5 ha ili jedno k.j. Dijeljenjem ukupnog etata dobivenog formulom sa prosječnim etatom po jedinici površine dobivenim pokusnom doznakom dobivena je približna površina na kojoj će taj etat biti moguće doznačiti. Potom se izvršila stvarna doznaka. Tako su imovne općine postupale kod veleprodaja dražbama. Skoro sve čiste bukove sastojine ogulinskog područja diobom su pripale Ogulinskoj imovnoj općini. U njima se gospodarilo prebornim sječama kao i u mješovitim šumama jele — bukve. Njima se nije ni u jednom momentu pokušalo gospodariti kao sa jednodobnim visokim sjemenjačama, a najveći dio tih šuma bio je stvarno van gospodarenja. Iz predjela bližim naseljima pučanstvo se snabdjevalo ogrijevom, te su te šume često preiskorištene ili pretvorene u panjače, dok su udaljene šume uglavnom ostale nedirnute. Površine zemljišnih zajednica kao pretežno pašnjačke površine nisu bile uređivane. Ipak je takvih pokušaja bilo. U Izvješću šumarskog izvjestitelja županije Modruško-riečke 1887. god. stoji »kako se je ukazala potreba da se urede seoske šume upravne obćine Drežnica u površini od 2750 jutara, te su u tom pogledu shodne odredbe izdane na kraljevsku kotarsku oblast u Novom.« Te šume da je uredio i privremeno ih vodi upravitelj državne šumarije u Jasenku. No to je jedini poznati slučaj uređenja zemljišnih zajednica u nas, od kojeg uostalom ništa nije sačuvano. 3.3. Prijelaz na oplodne sječe u državnim šumama Kako se poslije 1890. godine u državnim šumama gradilo malo šumskih cesta, to se u drugom a posebno u trećem desetgodištu ophodnjice od 1882. — 474 |
| ŠUMARSKI LIST 7-9/1987 str. 169 <-- 169 --> PDF |
1912. nije mogao koristiti etat u predviđenim sječinama niti u planiranom obimu nego se sjeklo u bližim predjelima preko određenog intenziteta, a u udaljenijim sječinama samo najkvalitetnija stabla, odstupalo se od važeće osnove. Stoga se 1906. godine pristupilo izradi novih »privremenih« osnova gospodarenja po načelima oplodnih sječa uz 120-ophodnju i sa šest pomladnih razdoblja od po 20 godina. U tom vremenu čitavu površinu razdoblja trebalo je posjeći i pomladiti. Ova privremena osnova bila je izrađena za g.j. »Ogulin« i »Velika Javornica«, ali čini se ne i za g.j. »Mala Javornica«, jer se ne spominje u osnovi iz 1928. godine. Prihod u privremenim osnovama bio je određen jednostavnom metodom rašestarenja, premda je ta metoda, kako primjećuje dr. Vajda, bila napuštena u Evropi krajem 19. stoljeća. Zadržana je stara podjela, a primjerne pruge položene su samo u okružjima predviđenim za sječu osnovom iz 1882. godine. Prijelazom na opiodne sječe trebalo je omogućiti što veće sječive mase uz već postojeće puteve. Potreba prijelaza na oplodnu sječu stručno je obrazložena slijedećim: — da je iskustvo pokazalo kako u jače progaljenim sastojinama od propisa za preborne šume nije dolazilo do jačih vjetroizvala od umjereno sječenih sastojina, — da su jače otvorene ili progaljene sastojine i dijelovi sastojina bolje pomlađeni i to baš jelom od umjereno sječenih sastojina, — da će se u budućnosti odgajati sastojine veće kvalitete, — posebno da je loša strana prebornih sječa prevelika površina godišnjih sječina i troškova korištenja, dok je kod oplodnih sječa sječna površina dvostruko manja, manji su troškovi korištenja, a »dohodak se šumovlasnika povećava «, i konačno — budući da je kod prebornog gospodarenja sječa po jedinici površine ograničena, to u sastojinama poslije sječe ostaje dosta zrelog drva, koje do ophodnjice nakon 30 godina dobrim dijelom propada. Nadležni organi odobrili su »dugotrajnu postepeno pomlađujuću sječu« pod uvjetom da se »kod zasjevne (progalne) sječe bukva pod svim okolnostima barem u tolikoj mjeri izvadi odnosno unaokolo podbijeli, u kolikoj mjeri to pomlađenje jelovinom zahtijeva« i dalje: »Konačna sječa neka se provede 15 do 20 godina nakon zasjevne sječe, ali na svaki način istom onda, kada je pomlađenje naravnim putem u potpunoj mjeri osigurano.« U uređajnom je zapisniku međutim pomladno razdoblje stegnuto na samo 10 godina. Taksator je naime bio mišljenja da je i 10 godina dostatno, da se površina pomladi. U svakom sijeku (progalni i dovršni) trebalo je posjeći po 50%> drvne zalihe, ali »u interesu jednolikih prihoda obzirom na vrijednost drvne mase (trebalo je sjeći) u prvom redu prema razmjeru izrabljene jelovine«. Tako su sve gore navedene uzgojne mjere podređene postizanju što većih novčanih prihoda, a to se moglo postići samo korištenjem jelovine sa što manje troška. Ove su osnove primjenjivale se od 1908/9. do 1919. godine, kada je u prebornim šumama zabranjena oplodna sječa i ponovo zavedeno preborno gospodarenje. Oplodna sječa je zabranjena, jer se sastojine nisu pomladile u zadanom roku, a radi jakih sječa kvalitetnih stabala šume su zakorovile i degradirale. 475 |
| ŠUMARSKI LIST 7-9/1987 str. 170 <-- 170 --> PDF |
Privremena osnova za gospodarsku jedinicu »Ogulin« pisana je mađarskim i hrvatskim jezikom i zagubljena u naše vrijeme. 3.4. »Privremene-« osnove za šume Ogulinske imovne općine U vremenu od 1908. do 1911. godine i za šume Ogulinske imovne općine rađene su »privremene« osnove. Privremene osnove izrađene su najvjerojatnije samo za najvrednije gospodarske jedinice šumarija Brinje i Modruš. Po sačuvanoj karti Imovne općine Ogulin iz 1938. godine gospodarska jedinica VII Šumarije Modruš (danas g.j. »Alilovica« i g.j. »Makovnik«) bila je razdijeljena u gospodarske jedinice A do F., a gospodarska jedinica V Šumarije Brinje (danas g.j. »Pišćetak«) bila je razdijeljena u jedinice a, b, c. Ove su jedinice, za razliku od državnih šuma, i tada uređivane po principima prebornog gospodarenja, a temeljem Zakona iz 1894. godine te naredbe o provođenju Zakona i Naputka iz 1903. godine. Osnovna je misao Zakona da (Partaš) »treba uzdržati šumsko tlo u punoj snagi i uščuvati normalnu zalihu tj. onu množinu drvne glavnice koja će mogućim učiniti potrajno uživanje najviših redovitih prihoda šuma.« Unutarnje razdjeljenje nije najvjerojatnije, kao ni u državnim šumama mijenjano, osim kod naprijed spomenutih g. jedinica. Trebalo je iskazati (Partaš) ukupno u odjelu — odsjeku te po k.j. broj stabala, temeljnicu i drvnu masu po debljinskim razredima, tekući godišnji prirast u postocima i kubicima, nadalje »popriečni godišnji prirast u m3 po rali za normalno stablo deblj. razreda. « Duljina ophodnjice mogla se po volji ustanoviti ili utvrditi mjerenjem broja godina potrebnih da predzadnji debljinski razred prijeđe u zadnji (određen za sječu). Na pokusnim plohama tipičnih prebornih sastojina trebalo je utvrditi normalno stanje šuma prije i poslije sječe po broju stabala, temeljnici i drvnoj masi i napose za svaki debljinski razred. Svakom gospodarskom razdoblju ophodnjice trebalo je nadijeliti podjednake površine, a prvom razdoblju površine koji imadu najzreliju masu. Ustanovljenoj drvnoj zalihi odjela pojedinog razdoblja dodavao se prirast do polovice razdoblja i odbila masa, koja je imala ostati nakon sječe. Razlika je činila veličinu etata. Za šume sa veoma mnogo prezrelih stabala razbacanih po cijeloj površini ili sa nenormalnim odnosom debljinskih razreda (za redovito preborno gospodarenje) visina ophodnjice i godišnji prihod (etat) mogli su se izračunati pomoću užitnog postotka ili neke formule. Po A. Kernu (5) normalna masa za čistu jelovu sastojinu na lošijoj stojbini u šumama Ogulinske imovne općine u Velikoj Kapeli uz 30-godišnju ophodnjicu iznosi: — za jelu: Broj stabala temeljnica m2 Drvna zaliha m3 po kj. po ha po kj. po ha po kj. po ha — prije sječe: 464 804 28,00 48,65 257,59 448,00 — poslije sječe: 332 577 17,04 29,60 147,75 256 — stanje između sječa 688 39,12 352 |
| ŠUMARSKI LIST 7-9/1987 str. 171 <-- 171 --> PDF |
— za biikvu — srednja stojbinska dobrota: — prije sječe: 294 511 18,57 32,37 200,87 349,00 — poslije sječe: 232 403 12,21 21,22 123,05 214,00 — stanje lizsmeđu sječa: 403 26,74 281 Aritmetička sredina između normalne mase prije i poslije sječe jest normalna drvna zaliha. Po prof. dr. K1 e p c u (6, str. 294) ove su normale visoke a ophodnjica dugačka. One su po broju stabala i temeljnici znatno više od odgovarajućih Klepčevih normala, a približne u drvnoj masi, dok su po broju stabala i temeljnici dosta niže od normala po ekološkogospodarskim tipovima. Nismo naišli na podatak ili zabilješku da je bilo pokušaja uređenja površina bivših zemljišnih zajednica u ovom razdoblju. 4. UREĐIVANJE SUMA IZMEĐU DVA RATA 4.1. Državne šume 4.1.1. Prvi uređajni radovi po načelima prebornog gospodarenja započeti su 1925. godine u gospodarskim jedinicama »B. Mala Javornica« Šumarije Novi i G. j . »Trojbukve — Crna Draga« državne Šumarije Jasenak — sjekoredi I i II bivše g.j. »Velika Javornica« — danas pod upravom Šumarije Novi Vinodolski. Do izrade ovih osnova gospodarilo se po godišnjim planovima sječom jele iznad 60 cm i bukve iznad 55 cm prsnog promjera te uklanjanjem defektnih stabala iz šume. U uvodu osnove za g. j . »-Mala Javornica« taksator dr. 2. Miletić navodi razloge za izradu nove osnove: staroj osnovi je istekao rok valjanosti još 1911. godine, unutarnje razdjeljenje je neodgovarajuće, obračun etata temeljen na površini, potreba mijenjanja pojmova visoke šume — ophodnja, dobni razredi, perioda i slično. Kako za g.j. »Mala Javornica« nije rađena privremena osnova 1908. godine, to se na tada zavedene oplodne sječe taksator nije ni osvrtao. No tim je žešća bila reakcija uređivača g. j . »Trojbukve — Crna Draga« na uvođenju oplodnih sječa 1908. godine. On kaže: »Rijetko se gdje nađu ovakovi šablonski propisi koji bi s toliko lakoće, da ne kažemo lakoumnosti, dekretirali nastup i uspjeh prirodnog zašumljenja i to još na krasu koji je najosjetljiviji teren za svaki rad. Teško je naći sličan primjer većeg nepoznavanja prilika sastojina na kršu i njenih potreba.« Za g. j . »B. Mala Javornica« izrađen je prvi i uzoran elaborat gospodarske osnove, uzorak po kome su uređivane druge gospodarske jedinice. Uređajni zapisnik veoma je opširan a pojedini elementi — reljef, tlo, klima, ekonomske i saobraćajne prilike, — veoma su studiozno i detaljno obrađene. Tlu kao osnovnom činiocu proizvodnje posvećena je posebna pažnja. 477 |
| ŠUMARSKI LIST 7-9/1987 str. 172 <-- 172 --> PDF |
Izvršeno je novo unutarnje razdjeljenje prilagođeno konfiguraciji terena no pojedini su odjeli još uvijek veliki, u rasponu od 37—169 ha, prosje, čno 91 ha. Provedena je triangulacija IV reda, a karte su izrađene u mjerilu 1:11520 (1" : 160). Drvna zaliha utvrđena je primjernim krugovima veličine 200 m2 na udaljenosti od 100 koraka. Krugovi su obuhvatili 3,1°/» gospodarske površine, po odjelima u rasponu od 1,6 do 5,3%. Klupirana su stabla iznad 10 cm p. promjera te razvrstana u debljinske razrede po 10 cm. Posebno je rekapituliran tanki (10—30 cm), srednji (30—60 cm jele i 30—50 cm bukve) te krupni drvni materijal. Sječna zrelost određena je sa 60 cm prsnog promjera jele i 50 cm bukve, no preporučeno je lijepa stabla podržavati do 70 cm odnosno 60 cm pp (jela — bukva). Visine su pokusno mjerene na primjernim krugovima, a oblikovisine utvrđene po bonitetima za svaki prsni promjer i odgovarajuću mu visinu. Na površini od 2877,60 ha II Drežničkog gravitacionog područja — odjeli 45—76, danas pod upravom Šumarije P. Drežnica nađena je drvna zaliha: — četinjače 319249 m3 111 m3 po ha 28% — listače 818332 m3 284 m3 po ha 72%> — ukupno 1137581 m3 395 m3 po ha Drvna zaliha je vrlo visoka, što upućuje na prašumski karakter i slabo dosadašnje korištenje sastojina. Prirast nije mjeren s obrazloženjem da u uvjetima prašume nije stalna, odrediva veličina. Trebalo je gospodariti u korist jele, da bi se njen udio od postojećeg (28°/») podigao na 60%. Bukvu je trebalo održavati u omjeru od 35 do 40´%> radi njenog blagotvornog utjecaja na tlo, a kod javora težiti učešću od 5 do 10%. Nisu predviđeni uzgojni radovi, ali je u napomeni uz osnovu pošumljavanja za gravitaciono područje I rečeno: »Na čitavoj površini gospodarske šume vršit će se uredna preborna sječa. Prema tome svako iskorištavanje treba da je ujedno kulturnog karaktera. Zbog toga će se i pomlađenje vršiti jedino i isključivo prirodnim putem.« Ophodnjica je određena sa 20 godina, a utvrđeni intenziteti sječa bili su umjereni: u četinjača 44,6%, listača 45,6%´ i prosječno 45,3% ili za 10 godina — 22.3 : 22,8 : 22,65%. No po hektaru sjeklo se 90 kubika (25 m3 + 65 m3) što je visoka koncentracija etata za preborne šume. Desetgodišnji etat iznosio je 71000 četinjača i 187000 listača, ukupno 258000 m3. Za sječu je trebalo doznačivati sva stabla iznad 70 odnosno 60 cm prsnog promjera kod jele odnosno bukve te dio stabala VI odnosno V debljinskog razreda, dok je niže debljinske razrede trebalo obuhvatiti uzgojnim sječama. Taksator je bio uvjeren da će, bez obzira na nepoznavanje prirasta, iza sječa ostajati u sastojinama dovoljna zaliha i sve boljih stabala, te će time i potrajnost biti osigurana. Godišnji etat sječa 1928. godine prema onom prve osnove iz 1883. godine bio je veći za 600/°. |
| ŠUMARSKI LIST 7-9/1987 str. 173 <-- 173 --> PDF |
Po uputama za doznaku morale su se provoditi prebome sječe umjerenog intenziteta, kojima će se uzgajati bolje, zdravije i tanje sastojine uz veće učešće jelovine. Trebalo je težiti mješovitim šumama bilo u pojedinačnoj smjesi ili u grupama i hrpama, već prema prilikama stojbine. U smjernicama gospodarenja (skoro istovjetnim onima u g.j. »Trojbukve — Crna Draga«) posebno je istaknuto: — priznaje se, da je ovom osnovom utvrđeno dosta konzervativno gospodarenje, no taksator ne smatra umjesnim i razboritim prenaglo smanjiti zaliku posebno bukve, jer bi se jačim intenzitetom više zadiralo u drvnu zalihu. U prvoj ophodnjici vrši se prijelazno gospodarenje prema urednoj prebornoj sječi. Uz doznaku zrelih stabala doznačit će se defektna stabla i prekobrojna zdrava stabla »u gušćim hrpama, koje je potrebno ponešto progaliti, «... ali je »apsolutno zabranjeno svako neopravdano jače zadiranje u tanju jelovu sastojinu...« Slično vrijedi i za bukvu s time što je preporučeno jače zadiranje u bukovu sastojinu; — treba »naročito oslobađati od bukve poodrasli ali potišteni jelov mladik i jača jelova stabla izolirati zbog jačeg prirasta, »... ali kod tog oslobađanja ne ići predaleko, — u oplodnu sječu; — treba nastojati da se »na dobrim tlima prebiranje vrši u hrpama, grupama ali tako, da ti lijevci još budu pod uplivom okolišnih stabala. Na takovim progaljenim i svjetlijim mjestima naročito rado hvata maha jela«; — na kamenitim dijelovima vaditi stabla samo pojedinačno, na potpuno golim i kamenitim partijama uopće ne vršiti doznaku, dok dublje i hladnije vrtače jače osvjetljavati. Doznaka je dakle vrlo složen, odgovoran i nadasve važan posao, pa ga smiju vršiti samo upravitelji šumarija uz eventualnu pomoć mlađih šumara. 4.12. Gospodarska jedinica AB Šumarije Ogulin. Ova je gospodarska jedinica uređena tek 1937. godine kao jedinica AB, jer za g. jedinicu »B« imala se osnovati samostalna šumarija Drežnica. Ne znamo razlog tolikom kašnjenju uređenja ove jedinice nakon uređajnih radova za g.j. »Mala Javornica« i »Trojbukve — Crna Draga«. »Ogulin AB« je sasvim suvremena osnova izrađena po »Uputstvima za doznaku stabala i određivanje prihoda u prebornim šumama« iz 1937. godine. Provedeno je novo unutarnje razdjelenje primjerne veličine odjela od prosječno 46 ha. Duljina ophodnjice određena je sa 10 godina, omjer smjese je utvrđen sa 70 : 30 u korist četinjača, dok su sječna zrelost (60 cm četinjače i 55 cm listače) te smjernice gospodarenja vrlo slične onima za g.j. »Mala Javornica «. Bitna je razlika međutim u načinu određivanja etata, koji je određen po »Uputstvima iz 1937. godine«. Osnovom je propisano preborno gospodarenje, jer »najbolje čuva tlo, a prilagođeno je sporom pomlađenju i zaštitnom karakteru ovih šuma.« Broj stabala utvrđen je primjernim prugama širine 10 m i 15 m i razmaka 200 i 250 m što čini od 6 do 70/o površine odjela. Drvna zaliha izračunata je primjenom odgovarajućih oblikovisina. Bonitiranje (5 lokalnih boniteta) izvršeno je izmjerom 150 visina u grupi od 2—3 odjela te sastavom visinskih krivulja. Prirast nije mjeren uz obrazloženje slično onom u zapisniku za g.j. »Mala Javornica«, obračunat je po tabelama. |
| ŠUMARSKI LIST 7-9/1987 str. 174 <-- 174 --> PDF |
Po »Uputstvima« iz 1937. godine sastojine su lučene na one «-sa raspoloživom drvnom masom« i one »-bez raspoložive drvne mase«, odnosno sa zalihom ispod minimalne, u kojima se nije određivao etat u toku tekuće ophodnjice. Struktura sastojina prikazana je u tada propisanih 5 debljinskih razreda: — potišteni materijal 10 do 22 cm — tanki materijal 24 — 34 cm — srednji materijal 36 — 54 cm — jaki materijal 56 — 80 cm — prezreli materijal 82 cm — Obračunata je drvna zaliha prikazana u tablici 2: Drvna zaliha četinjača i listača po ha Tablica 2 Sa raspoloživom Bez raspoložive Ukupno masom mase — Površina 6167,21 ha 2737,01 ha 8904,22 ha — D. zaliha čet. 944259 m3 234293 m;! 1178552 im3 po ha list. 153 ,1034753 m3 85 343229 m:! 132 1377982 m3 po ha 168 119 155 Ukupno 1979012 m:1 577522 m3 2556534 m3 po ha 321 204 287 Učešće četinjača u sastojinama »sa raspoloživom masom« iznosilo je 480/o, a u onima »bez raspoložive mase« 42%. No posebno je velika razlika u drvnoj masi po ha 321 : 204 m3 po ha. Očito su ove posljednje sastojine upravo one, sječene oplodnim sječama po privremenim osnovama iz 1908/9. godine. Upada u oči činjenica, da je preko 30% sastojina stavljeno »van gospodarenja «, premda je »pravilno vršenje sječa gotovo jedina uzgojna mjera u prebornim šumama.« Usprkos velikom učešću zrele drvne mase u ukupnoj zalihi: jele od 60°/o i bukve od 380/o, zahvati u sastojine, po smjernicama gospodarenja, morali su biti umjereni, da se čuva tlo od nepovoljnog duljeg izlaganja sunčevoj žezi. Na dubljim tlima poželjne su sječe na grupe radi boljeg pomlađenja, a veličina progala trebala je ovisiti o položaju prema suncu — manje na južnim a prostranije na sjeveroistočnim stranama. Predviđena su minimalna pošumljavanja paljevina i površina koje se prirodno ne mogu obnoviti. Preporučeno je osnivati mješovite kulture javora, bijelog jasena, lipe, smreke i borova, dok se ariš trebao saditi u većim čistim skupinama. |
| ŠUMARSKI LIST 7-9/1987 str. 175 <-- 175 --> PDF |
U skladu sa temeljnom postavkom o umjerenim zahvatima u šume, određen je intenzitet od samo 170/o listača i 20% četinjača, prosječno 18"/« i to jedino u sastojinama sa »-raspoloživom masom« relativno visoke drvne zalihe i nagomilanog krupnog drva. Ukupni desetgodišnji etat iznosio je: četinjača 191178 m3 ili 31 m3 po ha listača 173176 m3 ili 28 m3 po ha Ukupno 364354 m3 ili 59 m3 po ha Upada u oči veoma nizak intenzitet sječa listača. U odnosu na g.j. »Mala Javornica« i bez obzira na razliku u ukupnoj drvnoj masi koja je niža za 74 m3 po ha u ovoj jedinici, intenzitet sječa je izrazito nizak, niži čak za 340/o od onog u g.j. »Mala Javornica«. Premda su taksatori bili svjesni činjenice, da blagi intenziteti sječa ne omogućuju dovoljno brzo uklanjanje zrelog drvnog materijala niti omogućuju grupimično i obimnije pomlađenje i veći udio četinjača, strah od sniženja zalihe kao i šablonsko pridržavanje normala — minimala bili su jači od uzgojnih potreba, koje su sasvim zanemarene. Stoga dr. Vajda (16) s pravom prigovara taksatoru što nije predvidio oslobađanje i njegu jelovog mladog naraštaja u dobro pomlađenim sastojinama kao i prorede gustih mladih skupina u sastojinama isključenim iz sječe po »Uputstvima« iz 1937. godine. To je vrlo slično zamjerci J. Z-a taksatoru Tordonyu iz 1897. godine i preporuci A. Kerna iz 1903. godine. A u provođenju osnova postupalo se još konzervativnije i doznačivalo u pravilu stablimično i uglavnom najkrupnija stabla. Uz intenzitet od 200/o jedva bi se u tri ophodnjice uklonila iz šume sva zrela stabla ne računajući urastanje i potrebu, da se redovnim doznakama doznačuju stabla i tanjih debljinskih razreda. Jednako je rađena i gospodarska jedinica »Jasenak« u vremenu 1939/40. za koju su bili završeni svi terenski geodetski i taksacijski radovi, izrađene tabele i karte, no elaborat radi ratnih prilika nije zavšen. 4.2. Uređenje šuma Ogulinske imovne općine Najvrednije šume Ogulinske imovne općine, gospodarske jedinice, A—F Šumarije Modruš (danas g.j. »Alilovica« i »Makovnik« Šumarije Josipdol) te g. jedinice A, B, C Šumarije Brinje (danas g.j. »Pišćetak« Š. Brinje i dio g.j. »Crni Vrh« Š. P. Drežnica) koje su privremeno uređene od 1908. do 1911., ponovno su vjerojatno uređene oko 1936. godine, no ni te osnove nisu sačuvane. Po nekim podacima (S. Baranac) kod imovnih je općina uređivanje šuma do prvog svjetskog rata vršeno prilično uredno, no kasnije do završetka svjetske ekonomske krize 1935. godine nisu vršene revizije ili obnove gospodarskih osnova, već se »gospodarilo napamet«. I ove su osnove bile vjerojatno urađene po »Naputku« iz 1903. godine, koji je po Klepcu (6., str. 19) bio u važnosti do 1945. godine, što znači da se na šume imovnih općina nije odnosilo »Uputstvo« iz 1931. godine. Iz karte mjerila 1 : 75000 Ogulinske imovne općine iz 1938. godine vidljivo je, da su gospodarske jedinice A-F Šumarije Modruš bile razdijeljene u ukupno osamdesetak odjela. Većina odjela bila je primjerne veličine 40 — 50 ha, no bilo je i znatno većih odjela, koji su kasnijim uređenjem cijepani. |
| ŠUMARSKI LIST 7-9/1987 str. 176 <-- 176 --> PDF |
Unutarnje razdjeljenje gospodarskih jedinica A, B, C, Šumarije Brinje bilo je nešto grublje, jer je tridesetak odjela g. jedinica A, B, razdijeljeno danas u šestdesetak odjela. Ciste bukove sastojine Šumarije Ogulin, predjeli »Lajnik, Međuvođe, Krpel, i Babina Gora« (predjel »Brezovica« S. Josipdol danas) bile su poslije 1938. godine razdijeljene u odjele prosjekama širine 4 do 6 ni, no to razdijeljenje nije prikazano u karti iz 1938. godine, te ne znamo da li su bile i uređivane i kojom metodom. Površine odjela ostalih imovinskih šuma nisu, po našim saznanjima, mi jenjane od prošlog stoljeća. Gospodarenje većinom površina Ogulinske imovne općine bilo je eksten zivno u odnosu na državne šume, u njima nisu građene ceste a u mnogima niti šumske vlake, ali i sječene su vrlo malo. O uređenju površina zemljišnih zajednica nije u to vrijeme moglo biti ni govora. Spomenimo, da je 1937. godine izrađena »Gospodarstvena osnova za šume manastira Gomirje« po ing. T. Pelešu. 5. OD 1945. GODINE DO DANAS 5.1. Izrada dugoročne osnove sječa Prva inventarizacija šuma nakon Oslobođenja izvršena je 1947 g. godine temeljem »Privremenih uputstava za inventarizaciju šuma« iz 1946. godine. Dobiveni podaci bili su grubi, temeljeni na podacima starih gospodarskih osnova ili dobiveni okularnom ocjenom na terenu. Napomenimo, da je status imovinskih šuma i zemljišnih zajednica ukinut naredbom narodnih vlasti 1947. godine, a od 1. 01. 1950. godine svim šumama gospodare šumska gospodarstva, te se od tada sve šume jedinstveno uređuju, stvaraju se postupno zajedničke gospodarske jedinice, u koje su uklapaju površine imovinskih šuma i zemljišnih zajednica. Druga daleko solidnija inventarizacija šuma sa drvnom masom naređena je 1952. godine u svrhu izrade dugoročne osnove sječa za razdoblje 1952—1971. koja je završena 1956. godine. Ovu inventarizaciju proveo je na ogulinskom području Taksacijski odjel Šumskog gospodarstva »Javornica« Ogulin osnovan 1952. godine uz pomoć šumarija. U do tada neuređenim šumama Ogulinske imovne općine izvršeno je novo unutarnje razdjeljenje i bonitiranje, a sastojine svih šuma sa drvnom masom klupirane su izmjerom stabala iznad 10 cm prsnog promjera. Za razdoblje 1952—1956. prikupljeni ;u podaci o posječenim drvnim masama, a temeljem podataka inventarizacije šuma te podataka o posječenim masama 1952 — 1956. sastavljena je dugoročna osnova sječa za razdoblje 1957—1966. godine. Drvni fond obračunat je po Surićevi m tarifama ili ranije primjenjivanim lokalnim tablicama. Inventarizacijom dobiveni su podaci tadašnje ukupne površine po Smilajevim šumsko-privrednim područjima, a prikazani su bez šuma Šumarije Vrbovsko koja se od 3. 06. 1973. ne nalazi u sklopu Šumskog gospodarstva Ogulin. 482 i |
| ŠUMARSKI LIST 7-9/1987 str. 177 <-- 177 --> PDF |
Površina i drva zaliha po šumsko-privrednim područjima Tabliica 3/1 ! Površina ha Drvna zaliha m´ OJ Šumsko ´O S o C privredno .2 ukupno četinjače listače O a x c ostala obrasla područje L° o ft <1) E (U ih a c Risnjak 4636 — 327 4963 1028700 504300 1533000 V. Kapela 40730 5152 2205 48087 4120300 7200700 11321000 M. Kapela 18978 4611 1258 24847 2536000 ,1954000 4490000 Sj. Velebit 102 67 5 174 — 11000 11000 Ukupno 64446 9830 3795 78071 7685000 9670000 17355000 Manje S. Vrbovsko 7913 74 336 3323 ,1416000 1126000 2542000 ŠG Ogulin 56533 9756 3459 69748 6269000 8544000 14813000 °/o — po ha 81 % 14B/o 5% lOtfVo 43»/o — 111 57»/o — 15,1 — 262 Godišnji prirast i etat po šumsko-privrednim područjima Tablica 3/2 Godišnji prirast m3 God. etat 1957--61. m3 Šumsko o privredno CO CD o a © c područje e >CJ a d ft a ´S *-> CO 3 CD 3 3 3 >CJ 3 3 o Risnjak 21.900 7.400 29.300 10.600 4.600 15.200 V. Kapela 79.400 114.100 193.500 49.500 98.300 147.800 M. Kapela 63.200 32.100 95.300 28.300 32.900 61.200 Sj. Velebit — 400 400 — — — Ukupno 164.500 154.000 318.500 88.400 135.800 224.200 Manje S. Vrbovsko 28.300 17.000 45.300 17.900 17.900 35.800 SG Ogulin 136.200 137.000 273.200 70.500 ,117.900 188.400 po ha 2,4,1 2,40 4,81 13 20 33 Struktura fonda po suženim debljinskim razredima za Šumsko gospodarstvo Ogulin prikazana je u tablici 4. |
| ŠUMARSKI LIST 7-9/1987 str. 178 <-- 178 --> PDF |
Struktura fonda po suženim đebljinskim razredima S. g. Ogulin Tablica 4 10- 30 cm 30- 50 icm 50 — cm Ukupno S CO 5 0! as o J3 > V o o o e c o o o e e o o o s o 2s «~ e četinjače 932 17 14,8 233,1 41 37,2 3006 53 48,0 6269 111 listače 1870 33 21,9 3533 62 41,4 3142 56 36,7 8545 151 Ukupno 2802 50 19,0 5864 103 40,0 6148 109 41,0 14814 262 Za razdoblje 1957—1966. određen je veoma nizak etat, za 80000 m3 manji od prosječno iskorištene drvne mase u razdoblju 1952—1956. godina. Za jelu to smanjenje iznosilo je čak 45%. No nadležni organi povisivali su etatne mase, te je u petogodištu 1957—1961. korišteno prosječno, godišnje 88000 m3 četinjača i 132000, listača ili ukupno 220000 m3. Kasnije je etat stalno povisi van. Stanje sastojina bilo je nepovoljno. Uz omjer smjese od 0,43:0,57 u korist listača pojedine su sastojine dosta iskorištene a neotvoreni predjeli su i dalje prašumskog stanja. Debljinska struktura je veoma nepovoljna jer i kod četinjača i kod listača odviše je krupnog dok manjka tanko drvo, a mladi naraštaj je nedovoljan. 5.2. Osnovno uređenje svih gospodarskih jedinica Ukidanjem šumskog gospodarstva »Javornica-« Ogulin taksacioni odjel prelazi 1. 04. 1954. godine kao Sekcija za uređivanje šuma u sastav Republičkog sekretarijata za šumarstvo. Od 1. 01. 1961. Sekcija je ponovno uključena u tada već postojeće Šumsko gospodarstvo Ogulin. Kako sekcija za uređivanje šuma, a kasnije Odjel za uređivanje šuma, nisu bili dovoljno ekipirani, to su dio uređajnih radova obavljale Sekcija za uređivanje šuma Zagreb i Sekcija za uređivanje šuma Rijeka. Od 30 tada formiranih gospodarskih jedinica ukupne površine 69748 ha godine 1956. bilo je uređeno njih 8 sa površinom od 17318 ha (25°/o). Kod uređajnih radova od 1957. do 1961. godine korišteni su podaci klupaže i bonitiranja (gdje je vršeno dugoročne osnove sječa 1957 — 1966.). U međuvremenu je od 1958. do 1962. godine u svim šumama sjemenjačama izmjeren prirast po metodi prof, dr K1 ep c a. Od 1962. godine u sastojinama se polaže 10%> primjernih pruga, a za utvrđivanje etata koriste se normale prof. dr. Kl ep ca iz »Novog sistema uređivanja prebornih šuma«. Krajem 1960. godine bilo je uređeno 20 gospodarskih jedinica površine 48.120 ha od ukupnih 76.502 ha (63°/o). Površina je povećavana uključivanjem površina bivših zemljišnih zajednica u gospodarske jedinice. Cjelokupna površina Šumskog gospodarstva Ogulin prvi puta je uređena 1966/67. godinu i od tada se vrše revizije osnova. 484 |
| ŠUMARSKI LIST 7-9/1987 str. 179 <-- 179 --> PDF |
Stanje krajem 1966. godine (bez Šumarije Vrbovsko i bez izlučenih šuma posebne namjene za vojne potrebe, — »ugovorno gospodarene šume«) prikazuje tablica 5. Tablica 5 a. Površina Ekonomske šume i š. površine Zaštitne i sjemeni ače neodrasla Ukupno pos. naim. Sve panj ače ukupno i kulture i neplod. ha %> ha % ha «Vo ha % ha «Vo ha % 60233 74 14340 18 48,18 6 80719 100 323 — 81042 100 1328 2 b. Drvna zaliha po strukturi 10—30 cm 30—50 cm 50 Ukupno a .a ctj SS ctj si o o rt S ^" o 5 9 © H 9 o o ´e čet. 1085,0 19 17 2733,0 47 42 2690,0 46 41 6508,0 112 42 list. 2372,0 41 27 38,19,0 66 43 2654,0 46 30 8845,0 153 58 Ukupno 3457,0 60 23 6552,0 113 42 5344,0 92 35 15353,0 265 — Opaska : U tablici je prikazana zaliha ekonomskih sjemenjača. Zaliha ostalih šuma iznosi 458.000 m3. c. Godišnji prirast i godišnji etat Vrst Godišnji prirast Godišnji etat drva :l 3 mm3/ha »/o mm3/ha o/« čet. 131.000 2,20 2,01 97.000 17 15,0 list. 169.000 2,81 1,91 181.000 31 20,0 Ukupno 300.000 5,01 1,95 278.000 48 18,0 Opaska : U tablici je prikazan prirast ekonomskih sjemenjača. Prirast ostalih šuma iznos 21.000 m3. Prikazan je etat svih šuma. Površina »ugovorno gospodarenih šuma« iznosi 2.005 ha od čega 1.350 ha sjemenjača sa zalihom od 24,1.000 m3 listača, prirastom 5.000 m3 i etatom 5.500 m3 listača. Svi elementi gospodarenja 1966. godine povoljniji su od onih iz 1956. godine. Ukupna površina porasla je za preko 11.000 ha, premda većinom neobraslih površina i panjača. Zaliha očuvanih sjemenjača povećana je za preko 500.000 m3 od čega 230.000 m3 četinjača, porastao je prirast listača, a znatno je povišen prema 1956. godini ukupni etat za 89.000 m3, od čega četinajača za 26.000 m3, a listače za 63.000 m3. Etat je 1956. godine bio prenisko određen pod utiskom jakih sječa u razdoblju od 1948. do 1955. godine. |
| ŠUMARSKI LIST 7-9/1987 str. 180 <-- 180 --> PDF |
5.3. Uređajni radovi od 1967. do kraja 1983. godine U 1968. godini Odjel za uređivanje šuma popunjen je sa dovoljnim brojem stručnih radnika te je postao sposoban, da sam izvršava sve uređajne radove na području Šumskog gospodarstva Ogulin. To je bilo moguće tim više, jer se 1969. godine prišlo kompjuterskoj obradi terenskih taksacijskih podataka, što je olakšalo i ubrzalo kancelarijske uređajne radove. Od geodetskih radova vršena su snimanja nastalih promjena — nove ceste, izlučenja odsjeka te cijepanje većih odjela. Izvršena je također reambulacija međa od Kuselja do Blata (G. J. Titra — Javornik Šumarije Plaški) i dijelovi Šumarije Jasenak. Napomenimo, da je u toku izrada Osnovne državne karte M:5.000 za cea 50% površine Šumskog gospodarstva koja će znatno poboljšati i olakšati sve vrste projektiranja u šumarstvu, a posebnu kvalitetu čini fotomaterijal dobiven prilikom aerosnimanja. Kontakt — kopije i foto skioe (mjerila snimanja cea 1:15.000) korištene su prilikom određivanja vegetacijskih cjelina kako šumske tako i travnjačke vegetacije i na temelju njih izrađena je vegetacijska karta područja. Objedinjavanjem vegetacijskih cjelina matičnog supstrata, hidrologije i reljefa odnosno anorgansko — organskog kompleksa uključujući vegetaciju dobivena je karta ekotipova. Ova dodatna kartiranja na podlozi osnovne državne karte predstavljaju novinu i kvalitet za dugoročna planiranja korištenja i namjene prostora čovjekove okoline, ne samo u našoj zemlji već i šire. Na izradi karte ekološko-vegetacijskih cjelina i ekotopa koja je izrađena u organizaciji Šumskog gospodarstva Ogulin sudjelovali su, osim stručnjaka gospodarstva, profesori Šumarskog i Botaničkog zavoda u Zagrebu, te stručnjaci Šumarskog instituta Jastrebarsko. Prirast je u većini slučajeva obračunavan po postocima prirasta izmjerenog od 1958. do 1962. godine, a kontroliran je odnosno ponovno mjeren u 10 do 20°/o sastojina. Drvna zaliha i ostali podaci utvrđivani su primjernim prugama na 100/o površine u očuvanim sjemenjačama, a na 5% u degradiranim sjemenjačama i krupnim panjačama. Istovremeno 1968. godine započeta su (S. Bertović) na području Šumskog gospodarstva Ogulin tipološka istraživanja intenziteta kartiranja 1:100.000, koja su završena 1972. godine, kada su za cijelo područje utvrđeni ekološko-gospodarski tipovi (EGT). Ekološko-gospodarski tip šuma (EGT) definiran je određenom površinom šuma i šumskog zemljišta, koja ima slične ekobiološke i gospodarske značajke o kojima ovisi normalan način gospodarenja. Ekološko gospodarski tipovi utvrđeni su na temelju geološke podloge, šumske vegetacije, vrste tla, klime, uzgojnih značajki, proizvodnih mogućnosti i vrijednosti sastojina. Za svaki tip šume utvrđen je najpovoljniji sastojinski oblik, ophodnja, promjer sječive zrelosti, normalna proizvodnja i njena vrijednost. Detaljnije kartiranja EGT šume, M 1 : 25.000, provode se prilikom redovnih revizija gospodarskih osnova, a na području gospodarstva utvrđeno je 19 tipova sa 6 podtipova. |
| ŠUMARSKI LIST 7-9/1987 str. 181 <-- 181 --> PDF |
Gospodarski najznačajni su EGT: I—C—10 (podtip »a« i »b«) koji je definiran zajednicom Fagetum croaticum abietosum Ht, I—D—10 za koji je karakteristična zajednica gorske šume bukve (Fagetum croaticum montanum Ht.) Visokovrijedne su šume tipa I-C-40 zajednice gorske šume smreke — Piceetum craticum montanum, te šume jele na dolomitu — Abietum dolomiticum prov. — tip I—C—61. Floristički zanimljiva zajednica hrasta lužnjaka — Genisto — Quercetum roboris, tip I—G—10 nalazi se jedino u Drežničkom Polju, dok je na vrhu Bjelolasice fragmentarno zastupljena zajednica bora krivulja — Pinetum mughi croaticum Ht., tip I—A—10. Spomenimo još reliktnu zajednicu običnog bora Hellebor o-Pinetum — Ht., tip I—D—31, u »Borovu vrhu« — Lička Jasenica koja predstavlja ostatak nekadanje šume bora širokog rasprostranjenja. Sadašnje stanje drvne mase očuvanih sjemenjača je niže za oko 30%´ od normalnog stanja, omjer smjese četinjača : listače je 0.4 : 0.6, a treba biti obrnuto, dok je prirast niži od normalnog za blizu 50´%>, što uzrokuje i niži etat od normalnog. Najveće razlike postojećeg stanja i normalnog su u broju stabala. Sadašnji broj stabala je često dvostruko manji od normalnog koji se po EGT kreće od 700 do 1.000 stabala po ha. Naravno da nije uspostavljena ni normalna distribucija stabala po debljinskim razredima, a time ni temeljnica i ostali elementi koji proističu iz broja stabala. Međutim, komparacijom sadašnjega stanja elemenata normale, naročito broja stabala, po Klepcu stanje je daleko povoljnije, jer pojedini elementi odstupaju na samo 10 — 20"/», a velik broj odjela ima približno normalno stanje. Kod degradiranih sjemenjača i panjača odstupanja od normalnog stanja su znatnija, te je prvenstveni cilj gospodarenja njihovo dovođenje i približavanje normalnom stanju. Kako je 70-tih godina postojala velika nestašica radne snage za vršenje terenskih taksacionih radova to se od 1972. do 1975. pokušalo smanjiti obim terenskih radova metodama izmjere stabala, koje traže što manje radne snage, Stoga je drvna zaliha Šumarije Brinje godine 1972. i 1973. utvrđena metodom »Inventure drvne mase izmjerom uzoraka određenog iz lista s taksacijskim informacijama «, kako ju je prikazao prof. dr. Z. Tomašegovi ć u Šumarskom listu 1971. godine (13) i detaljno objasnio u posebnom radu za Šumske gospodarstvo Ogulin 1973. godine. Po metodi terenska mjerenja vršila su se samo u određenom broju ždrijebom određenih sastojina. U tridesetak odjela Šumarije Jasenak drvna zaliha utvrđena je »Bitterlichovom modificiranom metodom za utvrđivanje drvnih masa.« (ing. Todorović , Beograd 1974.) Ali za obje metode nisu bile ispunjene neke pretpostavke niti su bile dovoljno provjerene, da bi se trajnije primjenjivale. Osim toga »Pravilnikom za izradu šumsko-privrednih osnova, osnova gospodarenja i programa za gospodarenje šumama« 1976. godine bio je određen način izmjere šuma. Istim je pravilnikom određeno uređivanje šuma i utvrđivanje etata po ekološko-gospodarskim tipovima, čime je prestala primjena »Novog sistema« prof. dr. Klepca 487 |
| ŠUMARSKI LIST 7-9/1987 str. 182 <-- 182 --> PDF |
kod uređivanja prebornih šuma, a za obračun fonda primjenjuju se tarife Šumarskog instituta Jastrebarsko (Špiranec, 1975). Prema Pravilniku iz 1981. godine (18) uredajni razredi određuju se prema namjeni šume i glavnoj vrsti drveća na temelju koje se utvrđuje cilj gospodarenja (čl. 3), a etat za raznodobne sjemenjače utvrđuje se prema formuli Klepc a (čl 21). Od 1969. godine Odjel za uređivanje šuma Šumskog gospodarstva Ogulin počeo je uređivati šumariju po šumariju. Cilj je bio u jednoj godini, a za veće šumarije u dvije uzastopne godine, utvrditi etat i uzgojne radove za čitavu ophodnjicu te sumirati taksacijske podatke gospodarskih jedinica za cijelu šumariju, kako bi se u jednom momentu za OOUR Šumarija moglo sagledati stanje visina etata te potrebe i mogućnosti ulaganja. Da bi se izbjeglo nabrajanje i ponavljanje mnogobrojnih općih podataka u uređajnim zapisnicima pojedinih gospodarskih jedinica, koji su istovjetni ili vrlo slični za gospodarske jedinice pojedine šumarije, to se 1972. godine pristupilo izradi »Šumarijske« šumsko-privredne osnove. U njoj su prikazani zajednički elementi uređajnog zapisnika, zajedničke rekapitulacije taksacijskih i drugih podataka te mnogobrojne karte i grafikoni. U »šumari jskoj« šumsko gospodarskoj osnovi mogu se cjelovitije i detaljnije prikazati prilike lova, zaštite šuma, potrebe ulaganja i drugog svake šumarije, a uređajni zapisnici gospodarskih jedinica mogli su se skratiti i svesti na karakteristično za pojedinu gospodarsku jedinicu. Ove osnove pokazale su se praktičnima te ih Odjel za uređivanje šuma izrađuje do danas. Stanje površina, drvne zalihe, prirasta i etata po osnovama gospodarenja izrađenim od 1973. do 1982. godine bez svođenja stanja na kraj 1982. godine prikazuju donje tablice. a. Površina — ha Tablica 6 OOUR Šumarija CD 2 CD >o C0 ´c 2 o O ft CD CP «3´S -*-s 03 >o C0 a o &3 C0 a C a CO C0 ft # Ogulin 10.647 937 — 2.943 659 2.804 17.990 20 Josipdol 8.675 662 — 1.654 33 1.966 12.990 15 Plaški 10.630 715 — 1.704 228 1.842 15.119 17 P. Drežnica 7.994 81 — 1.083 — 1.455 ,10.613 12 Jasenak 5.504 40 — 327 380 56 6.307 7 Gomirje 6.489 168 — 270 94 356 7.377 11 Brinje 8.265 94 — 4,442 — 5.260 18.061 21 Ukupno 58.204 2.697 12.423 1.394 13.739 88.457 100 Opask a : Šumarija Josipdol gospodari sa 410 ha »-Ugovorno gospodarskih šuma« a Šumarija Plaški sa 2.052 ha. |
| ŠUMARSKI LIST 7-9/1987 str. 183 <-- 183 --> PDF |
b. Drvna zaliha ekonomskih šuma Tablica 7 četinj ače listače ukupno OOUR CO B Šuimarija a os g S s s s 5 ´!´L SS3 E 3 O w Ogulin 6,10000 57 1788000 168 2398000 225 26:74 298000 Josipdol 1273000 146 1317000 152 2590000 298 49:51 80000 Plaški 1841000 174 1257000 1,19 3098000 293 60:40 134000 P. Drežnica 500000 62 1660000 208 2160000 270 23:77 155000 Jasenak 868000 158 919000 166 1787000 324 49:51 — Oomirje 1112000 171 998000 153 2110000 324 53:47 35000 Brinje 933000 1,12 1419000 171 2352000 283 40:60 298000 Ukupno 7137000 123 9358000 160 16495000 283 43:57 1000000 Opaska : Drvna zaliha »-ugovorno gospodarskih šuma« iznosi: Šumarije Josipdol — 54.000 m3, Šumarije Plaški — 345.000 m3 listača. c. Drvna zaliha po strukturi Tablica 8 10—30 cm 30—50 cm 50 — cm Ukupno 03 oj oj asi oo a o" o o 6 © o© L oo 6 četinjače 909,0 16 13 2424,0 42 34 3804,0 65 53 7137,0 123 listače 1938,0 33 21 4203,0 72 45 3217,0 55 34 9358,0 160 Ukupno 2847,0 49 17 6627,0 114 40 7021,0 120 43 16495,0 283 đ. Godišnji prirast ekonomskih šuma Tablica 9 OOUR četinjače listače ukupno i3 3 Šumarija m3/ha ´ Vo m3/ha *>/<. m m3/ha % Ogulin ,13800 1,30 2,27 46000 4,32 2,57 59800 5,62 2,49 Josipdol 26100 3,01 2,05 29000 3,33 2,20 55100 6,34 2,13 Plaški 36600 3,4,6 1,99 31600 2,97 2,51 68200 6,43 2,20 P. Drežnica 8400 1,08 1,69 38900 5,00 2,34 47300 6,08 2,19 Jasenak 18500 3,36 2,13 18300 3,30 1,99 36800 6,66 2,06 Gomirje 19100 2,94 1,72 21300 3,28 2,13 40400 6,22 1,92 Brinje 23900 2,88 2,56 29300 3,54 2,06 53200 6,42 2,26 Ukupno 146400 2,52 2,05 214400 3,68 2,29 360800 6,20 2,19 489 |
| ŠUMARSKI LIST 7-9/1987 str. 184 <-- 184 --> PDF |
e. Godišnji etat ekonomskih šuma Tablica 10 OOUR četinjače listače ukupno Šumarija m 3 m3/ha %> m3 m3/ha ´/o m3/ha % Ogulin 10500 10 17,2 36200 34 20,2 46700 44 19,5 Josipdol 21500 25 16,9 30600 35 23,2 52100 60 20,1 Plaški 29300 27 15,9 32600 31 25,9 61900 58 20,0 P. Drežnica 8200 10 16,4 40000 47 24,1 48200 57 22,3 Jasenak 15000 27 17,3 22000 39 23,9 37000 66 20,7 Gomirje 17500 28 15,7 20500 34 20,5 38000 62 18,0 Brinje 18700 23 20,0 39000 47 27,5 57700 70 24,5 Ukupno 120700 21 16,9 220900 38 23,6 341600 59 20,7 Opaska : Godišnji prirast odnosno etat » OOUK-a God. prirast listača God. etat listača Šumarija Josipdol 1.400 m3 — 5,07 m3/ha 1.000 im3 — 3,6 m3/ha Šumarija Plaški 8.600 m3 — 4,56 m3/ha 15.000 m3 — 8,2 m3/ha Ukupno 10.000 m3 — 4,74 nvVha 16.000 m3 7,6 m3/ha Prema stanju od 1966. godine površina je povećana za približno 10°/» a drvna zaliha oko l"l°, uz napomenu da je porasla zaliha četinjača za oko 600.000 m:i, a za toliko je smanjena zaliha listača. Godišnji prirast pokazuje povećanje od 20°/o—12% kod četinjača i preko 25*Vo u listača. Povećanje prirasta dobrim je dijelom postignuto poboljšanjem strukture sastojina. Znatno je porastao i etat obje vrste drveta, za oko 22°/«. Visinska rasprostranjenost Tablica 11 Opis podataka rt o prigorje 200—500 brda 500—800 sredogorje 800—1200 gorje 1200— o 1 očuv. ha 5495 30687 18128 232 54602 ostale ha 12082 19603 1506 68 33259 Površina ha 17577 50290 19634 360 87861 svega o/o 20,0 57,2 22,4 0,4 100 četinjače m3 51000 3930000 2865000 17000 6863000 Drvna listače m3 1180000 5385000 2990000 70000 9625000 zaliha m:! 1231000 9315000 5855000 87000 1.6488000 svega 7,5 56,3 35,7 0,5 100 Opaska : U visinskom pojasu »prigorja« 341000 m3 (28%») raste u »ostalim površinama« (degradirane sjemenjače i panjače), a u brdskom pojasu 769000 m3 (7%), dok u ostalim zonama drvna zaliha ostalih šuma je neznatna. 490 |
| ŠUMARSKI LIST 7-9/1987 str. 185 <-- 185 --> PDF |
U tablici 11 prikazan je raspored površina i drvne zalihe po visinskim, lokalno utvrđenim, zonama. Iz tabele je vidljiv brdski karakter područja. U tablici 12 prikazana je zastupljenost vrsti drveća na ekonomskoj površini (1975. godina) Zastupljenost vrsti drveća na ekonomskoj površini (1975.) Tablica 12 Vrsta drveća sjemenjače preb. jectnod. kulture panjače neobradivo sveuiki ipno hekta r a °/o Kitnjak i o. hrastovi — 297 — 1073 — 1370 1,6 Ob. grab i OTL — 964 — 2837 3321 7122 8,4 C. grab. i c. jasen — — — 1570 938 2508 2,9 Buhva 6746 7557 — 6699 5559 26579 31,1 Bukva — — jela — smr. 39390 — — 1450 1854 42694 50,0 Smreka — (jela) 253 — 604 — 2 859 1,1 Jela 2203 — — — 50 2253 2,6 Borovi 131 — 1102 — — 1233 1,4 Ostale četinj. — 396 391 — — 787 0,9 Sveukupno 48741 9214 2097 13629 11724 85405 100 U postocima 57°/o ll´Vo 2°/o ,16% 14% 100% Opaska : U »sjemenjače« uključene su i degradirane sjemenjače. Iz tablica je vidljiva velika zastupljenost bukve i ostalih listača u obrasloj površini. Posebno je nepovoljna činjenica da je 16°/» površine obraslo panjačama, dok je 14% neobraslo i neplodno. Treba naglasiti da se panjače i neobrasle površine nalaze u najnižim zonama, uz najveća naselja i u blizini prometnica, to je veliki gubitak za privredu što su neobrasle ili obrasle malo vrijednim šumskim drvećem. Usporedba površina Tablica 13 Ekonomske šume i šumske poivršine Ost. i neobr. i Sveukupno Godina sjemenjače kulture panjače zašt. neplod. ha V« ha »/. ha ha ha »/o ha 1956. 56533 81 9756 14 3459 D 69748 100 1966. 60233 74 1328 14340 18 4818 6 323 81042 1JL6 1973—82 58204 66 2697 13739 16 12423 15 1394 88457 127 491 |
| ŠUMARSKI LIST 7-9/1987 str. 186 <-- 186 --> PDF |
Usporedba strukture drvne zalihe Tablica 14 Ce t i n j a č e Li stač e Udiio Godina 10—30 30—5( 1 50— Svegć i 10—30 30—50 50— Svega četinjača Vt °/o Vo 1956. ,15,8 47,2 48,0 100,0 21,9 41,4 36,7 100,0 42,3 1966. 17,0 42,0 41,0 103,0 27,0 43,0 30,0 103,5 42,4 1973/82. 12,7 34,0 53,3 114,0 20,7 44,9 34,4 109,5 43,8 Usporedba godišnjeg prirasta Tablica 15 četinjače Mstače ukupno Godina 333 m m3/ha % m m3/ha "/» m m3/ha %> 1956. 136200 2,41 2,17 137000 2,40 1,60 273200 4,81 1,84 1966. 13,1000 2,17 2,01 190000 2,81 2,15 321000 4,98 2,09 1973/82. 146400 2,52 2,05 214400 3,68 2,29 368800 6,20 2,18 Usporedba godišnjeg etata Tablica 16 četinjače listače ukupno Godina 333 m Int. ´»/» % m Int. «/o Vo m Init. % ´°/o 1956. 70500 11,2 100 1,17900 13,8 100 188400 12,4 100 1966. 97000 14,9 137 181000 20,4 153 278000 18,1 148 1973/82. 120700 17,0 171 220900 23,6 187 341600 20,7 184 Usporedba stanja šuma po najnovijim podacima sa stanjem 1966. te 1956. godine prikazana je u tablicama 13, 14, 15 i 16. Kretanje strukture drvne zalihe privlači posebnu pažnju jer pokazuje pogoršanje strukture kako četinjača tako i listača u zadnjoj prikazanoj dekadi — velik porast krupnog drva a smanjenje zalihe i broja stabala do 30 cm p. promjera. Razlika prema prethodnoj dekadi je znatna, te vjerujemo, da se dio razlike treba pripisati primjeni različitih tarifa (Surić, Špiranec). Drvna zaliha posebno četinjača pokazuje znatan porast, što je vrlo pozitivno kretanje, te je udio četinjača u fondu poboljšan. Podaci o prirastu nisu potpuno usporedivi, jer nije vršena istovjetna izmjera prirasta u svim dekadama. Budući da su kod obračuna prirasta za razdoblje 1973—82, primjenjeni postoci iz 1959—62. — to je prirast povećan približno povećanju drvne zalihe i poboljšanju strukture u kasnijim dekadama. Etat je doživio najveće povećanje u proteklom razdoblju da bi se u bližoj budućnosti vjerojatno ustalio na postignutoj razini. Zabrinjava krupnjenje drvne zalihe. Ukoliko bi se ta tendencija nastavila i kod mjerenja prirasta koje predstoji utvrdila stagnacija ili čak opadanje postotka prirasta, bio bi to jasan signal, da gospodarenju prebornim šumama ovog područja treba pristupiti na nov način i sa drugih polaznih stajališta no što to danas činimo, 492 |