DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-9/1987 str. 162 <-- 162 --> PDF |
vodu u Zagrebu nisu mogli pronaći uzročnika te godine, dok je slijedeće 1901. godine utvrđeno da je uzrok sušenja jela »grib«, no nije rečeno o kojem se štetočini radi. Jak napad potkornjaka Bobrichys typographus (Ij)s typographys) zabilježen je 1905. godine u šumama Ogulinske imovne općine i zemljišne zajednice Modruš nedaleko od Modruša. Bila su zaražena većinom rubna stabla smreke. Bilješka kaže da su poduzete mjere da se zaražena stabla uklone iz šume. U već spomenutom izvještaju o šumskim požarevirna prof. dr. Kovače vi ć navodi da je našao slijedeće štetnike u smreci: Polygraphus polygraphus Polygraphus sucopacus Orthonicus laricis Ips typographus Hylastes conicularius Pityogenes chalchographus Ti potkornjaci su uz požareve uzrok sušenja smrekovih stabala jer napadaju i zdrava stabla a šire se i sa prstenovanih stabala na okolna stabla. Kasnije sve do naših dana nisu zabilježene veće štete od kukaca u ogulinskim šumama. Doduše i za sušnih 1951. i 1952. godine bilo je značajnih sušenja smrekovih i jelovih stabala u predjelu »-Crni Potok« Šumarije Josipdol te ponovo u gospodarskoj jedinici »Skamnica« Šumarije Brinje, ali su sušenja ubrzo prestala. Bilo je sušenja jele i smreke i u drugim šumarijama ali u znatno manjem obimu. Godina 1958. i 1959. zabilježen je dosta jak napad jelova moljca (Argyresthia fundella) u šumama »Ostrožica« i »Siljevača«. Šumarije Jasenak i »Malo Duboko « Šumarije Gomirje tako, te je u mjesecu srpnju 1959. godine izvršeno dvokratno avionsko zaprašivanje površine od 625 ha tih predjela. Ovaj štetnik pojavio se i u šumama drugih šumarija u znatno manjem obimu, ali nigdje nije nastupilo sušenje stabala. Pojava ovog štetnika kasnije nije primjećena. Pojedinih godina (1967/8, 1978) dolazi do jačeg brsta hrušta u kulturama ariša ali i drugih četinjača (plantaža »Podveljun«). Znatnih šteta godine 1967/8. bilo je i od grčice hrušta posebno u predjelima »Žale« i kulturama Šumarije Plaški. U kulturama šumarije Ogulin oko Ogulina i Tounja te u plantaži »Podveljun « Šumarije Josipdol i u predjelu »Borovi vrh« Šumarije Plaški bilo je ozbiljnih šteta od borova savijača (Evetria duplana) i borova srčikara (Myelophylus piniperda). Stete od drugih štetnih kukaca daleko su manjeg obima. 5. OSTALE STETE Veći suvisli kompleksi kultura posebno plantaža Podveljun i kultura »Žale« budu povremeno napadnute bakterijskim bolestima: upalom kore na borovcu (Cronarcium ribicola), rđom i osipom borovih iglica (Lophodermium pinastri), |