DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 7-9/1987 str. 160 <-- 160 --> PDF |
Sušnih godina 1922. i 1923. velike štete od šumskih požareva u jasenačkim i drežničkim šumama zabilježio je prof. dr. Zeljko Kovačev i ć, tada profesor gimnazije u Ogulinu. On izvještava o pojavi potkornjaka na nagorjelim smrekovim stablima u Jasenačkom polju, dok je na zapadnoj padini »Debela Vrha« nagorjelo oko 8000 bukovih stabala. Mnogo suhara četinjača opazio je u predjelu »Siljevača i Suhara« u grupama od desetak pa do 150 stabala. Profesor je ocijenio da se u Jasenku te u predjelu »Pišćetak« Šumarije Drežnica posušilo preko 7000 stabala četinjača oštećenih požarom. Iste je godine u predjelima »Opaljenik« i »Škrobotnik« Šumarije Josipdol izgorjelo oko 45 ha šumskih površina. Najveći požar na ogulinskom području izbio je 1936. godine u gospodarskoj jedinici »Krasnica« Šumarije Plaški i opustošio 105 ha šumske površine. Sušne 1947. godine u gospodarskoj jedinici »Carapine Drage« Šumarije Gomirje izgorjelo je 20 ha šuma a 1950. i 1951. godine izgorjelo je preko 100 ha šumskih sastojina. Najveća površina opustošena je u gospodarskoj jedinici »Siljevača « Šumarija Jasenak — 40 ha te »Dumanić — Ježevitar« Šumarije Gomirje — 18 ha. Brojni požarevi ali manjih razmjera izbili su tih sušnih godina i u drugim šumarijama posebno u Šumariji Ogulin i Plaški. Paljevina Siljevača nad samim Jasenkom posebno se neugodno doimlje, premda posljednjih godina postepeno ozelenjuje. Godine 1956. požar velikih razmjera zahvatio je predjel »Žale« šumarije Ogulin, kada je izgorjelo blizu 50 ha kultura i 55 ha panjača. Danas je zaštita od šumskih požara primjereno organizirana. U svim OOUR-ima Šumarijama postoje vatrogasne čete opremljene potrebnom opremom za gašenje požareva, određene su i izgrađene osmatračnice, a u sušnim periodima patrole osmatraju eventualne pojave požara. Bujadnica »Zalije« s ostacima kulture bijelog bora nakon požara 1962. g. Snimio: P. Nežić 466 |