DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 7-9/1987 str. 152 <-- 152 --> PDF |
nuti. Povećanjem površine rasadnika Oštarije mogla je biti organizirana intenzivna mehanizirana proizvodnja dovoljne količine kvalitetnih sadnica uz mogućnost držanja dijela površina na ugaru. Izvršeno je unutarnje razdjeljenje novih površina, trasirani su i izrađeni putovi i staze, zasađeni vjetrobrani pojasevi i izgrađeni bazeni za vodu, a od Planinskog su dobra preuzete gospodarske i upravna zgrada. Nabavljena je i potrebna mehanizacija za obradu: — traktor Ferguson sa priključcima, — plugovi, tanjurače, freze, — plug Martinelli za vađenje biljaka, — petoredna sadilica Accord, — dvije leđne prskalice i — druga potrebna proizvodna sredstva. Sam rasadnik udaljen je 1,5 km od mjesta Oštarije, leži sa obje strane ceste Oštarije — Sabljaci — Ogulin na n/m visini od 325 m. Teren je polo- žit, skoro vodoravan, a tlo podzolasto, glinasto-ilovasto i duboko, prije obilno prihranjivano za poljoprivredne kulture. Zemljište je ispitao Šumarski institut Jastrebarsko. Institut stalno prati stanje tla, savjetuje o vrsti i količini gnojiva koje treba primjenjivati za uzgoj pojedinih vrsta sadnica, kontrolira zdravstveno stanje sadnica i preporuča mjere zaštite, a u skladu s ugovorenom dugoročnom suradnjom i drugim ugovorima, među ostalima i o isporuci klijanaca Rasadniku. U izvještaju o kontroli plodnosti tla i supstrata Rasadnika Oštarije za 1984. godinu sa preporukama o gnojidbi Šumarski institut Jastrebarsko utvrđuje vrlo pogodnu kiselost tla (pH) za uzgoj svih vrsta četinjača usprkos primjene mineralnih fosfornih i NPK gnojiva, te zadovoljavajući odnos dušika i humusa u tlu. Institut preporuča redovito stavljanje površine na ugar i primjenu zelene gnojidbe nakon dvije do tri godine uzgoja sadnica, te pribranu sadnica fosfornim gnojivima, koja su još uvijek deficitarna, dok opskrbljenost tla kalijem zadovoljava. Lijehe je potrebno prihranjivati kompleksnim NPK gnojivima. Ni ovaj rasadnik nije bio pošteđen različitih šteta od bolesti i štetočina, koje su uzrokovale sad veće sad manje gubitke. Ipak stalnom preventivom i u suradnji sa Šumarskim institutom Jastrebarsko, štete su svedene na podnošljivu mjeru, te preživljavanje sadnica iznosi sasvim zadovoljavajućih oko 85% posljednjih nekoliko godina, što je uspjeh za dvanaestak zaposlenih. U vremenu od 1963—1972. godine u rasadniku se godišnje proizvodilo pola milijuna sadnica niže navedenih vrsta: — smreka 2 + 2 350.000 kom — obični bor 2 + 2 50.000 „ — borovac 2 + 2 50.000 „ — duglazija — ariš 2 + 2 1 + 2 30.00020.000 „ „ Ukupn o 500.000 kom Proizvodnja od 500.000 kom sadnica pokazala se vremenom nedovoljna za pokriće troškova Pogona rasadnika Oštarije, počelo se poslovati s gubitkom te |