DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 7-9/1987 str. 149     <-- 149 -->        PDF

Prirodno naseljavanje smreke na zapuštenim košenicama.
Snimio: N, Zrnić


drži slijedećeg redosljeda prioriteta: a) poboljšanje omjera smjese (u korist
četinjača), b) poboljšanje debljinske strukture (smanjenje udjela krupnog drva),
c) povećanje drvne zalihe do normale.


Po našem shvaćanju to znači: a) sjeći bukvu iznad prirasta u mješovitim
prebornim sastojinama, b) ne dopustiti porast krupnog drva u ovim sastojinama,
već težiti njegovom svođenju u normalne okvire. Ovim postupcima šume će
postati tanje, mlađe i produktivnije, a omogućit će se i dovoljno prirodno pomlađenje.
Tek po ispunjenju uvjeta pod a i b može s težiti povišenju drvne
zalihe (c).


Čistim bukovim sastojinama ogulinskog područja gospodari se kao sa jednodobnim
šumama i oplodnom sječom. Oplodna sječa vrši se već tridesetak
godina, premda je odluka u tom smislu donesena tek 1977. godine, ona je prihvaćena
i uhodana, te se čini nemogućim povratak nekom drugom obliku
gospodarenja bukovim sastojinama ovog područja.


Panjače je kao posjed zemljišnih zajednica, lokalno pučanstvo koristilo
za snabdjevanje ogrijevom i pašu sve do osnivanja Šumskog gospodarstva Ogulin.
Uz dosta veliki otpor pučanstva područne su Šumarije ulazile u posjed
tih površina. U razdoblju od 1955. do 1960. godine u njima su vršeni dosta
obimni radovi proreda sa ciljem povećanja prirasta. No kako je taj prirast bio
malo vrijedan ubrzo se tim radovima prestalo.


O izvršenim sječama i uzgojnim radovima u poratnom razdoblju pisano
je u broju 11—12/1979. godinu Šumarskog lista.


Ovdje treba spomenuti da je akcijom SORE (Savezne omladinske radne
akcije), 1983. i 1984. godine pošumljeno 400 ha neobraslih površina zemljišnih
zajednica.