DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-9/1987 str. 148 <-- 148 --> PDF |
je jači od težnje za poboljšanjem sastojina. Određenim intenzitetom nije se ni za korak moglo približiti željenom omjeru smjese od 70% četinjača (stvarni udio 40%) nije se moglo ukloniti ni krupno drvo iz šume, a o većem naplođenju nije bilo ni govora. Prenisko određen etat nije dao mogućnost za ostvarivanje dobro zamišljenih i proklamiranih ciljeva i smjernica gospodarenja. Nije stoga čudo, da uz konzervativnost u provođenju smjernica gospodarenja, krupno i prestarjelo drvo u prebornim šumama ni do danas nije uklonjeno, premda se problem povlači iz prošlog stoljeća. Godine 1398. tražio je M. Tordon y (22) da šumar u prvom redu one sastojine koristi u kojima se »najviše starog drvlja, dosljedno najveća pljoština nalazi, jer ne imade uzroka zašto bi obratno gospodario«. Ta tvrdnja stoji i danas. Doista je negospodarski podržavati staro i krupno drvo u šumama ili ga čak gomilati, kako s obzirom na kvalitetu tako posebno obzirom na postotak prirasta starih stabala te potrebe pomlađenja. 3. OD OSLOBOĐENJA DO DANAS U godinama obnove ratom opustošene zemlje i naročito nakon ekonomske blokade naše zemlje od strane istočno evropskih država 1948. godine vršene su jake sječe u područnim prebornim šumama. U pojedinim sastojinama — odjelima nisu bili rijetkost intenziteta od 40´% i više. Ipak nigdje nije dolazilo do devastacije a kamoli do ugroženosti biološkog opstanka šuma. Dapače taksatori su zabilježili pozitivne učinke jakih poratnih sječa. Tako za G. j . »Josipovac « Šumarije Ogulin, u kojoj je 1957. godine uvrđena prosječna drvna zaliha od 265 m3/ha (44´°A> četinjača, a u pojedinim odjelima svega 200 — 220 m3/ha, — taksator u uređajnom zapisniku navodi, da su jake poratne sječe imale i dobru stranu, što su oslobodile sastojine starih i krupnih stabala, time poboljšale kvalitetu i zdravstveno stanje te stvorile uvjete bržeg i obilnijeg prirodnog naplođenja. I doista prigodom revizije iste osnove 1968. godine taksator (Zagrebačka taksacija) zaključuje, da su sječe osnovom 1957. godine bile minimalne (prosječno 12,7%) ali da je izgled sastojina dobar, negdje čak vrlo dobar, da su se odjeli niske zalihe dobro oporavili, da daju relativno visoku produkciju, a »naročito pomlađenje nekih sastojina da je vrlo dobro napredovalo «. Međutim već 1968. godine i ponovno 1978. kod druge revizije opažen je porast krupnog drva u ovoj jedinici, a slično se dešava i u drugim gospodarskim jedinicama područja. Od 1972. godine, kada su za područje Šumskog gospodarstva Ogulin utvrđeni ekološko-gospodarski tipovi šuma, sve su šume uređivane i gospodarene po ekološko-gospodarskim tipovima u okvirima gospodarskih i uzgojnih mjera predviđenih za pojedine ekološko-gospodarske tipove. U napisu »Potencijalne mogućnosti šuma Šumskog gospodarstva Ogulin (4) tvrdi se, da sadanja drvna masa prirodnih šuma iznosi 70°/a normalne a prirast jedva 60o/o normalnog. Postavlja se pitanje kojim putem i postupcima postojeće šume dovesti u normalno stanje. U praksi rješenje nije jednostavno naći. Da bi se sadanje sastojine dovele u optimalno — normalno stanje i time do optimalne proizvodnje i prirasta u članku se predlaže, da se u gospodarenju |