DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-9/1987 str. 147 <-- 147 --> PDF |
Jelov podmladak u bukovoj sastojini Bjelolasice. Snimio: J. Rožan o udjelu bukve od najviše 33%> u prebornim šumama u skladu sa tada vladaj ućim naučnim dostignućima. Ing. Slobodan Barana c (1) smatrao je između dva rata da bi čistim bukovim sastojinama prebornog područja trebalo gospodariti oplodnim a ne prebornim sječama u svom prikazu šumskog gospodarstva imovnih općina iz 1930. godine. Prof. dr. Z. Vajd a kao upravitelj državne Šumarije Ogulin proučavao je smreku ogulinskog i gorskokotarskog područja. U doktorskoj disertaciji iz 1933. godine (25) vrlo detaljno i studiozno prikazani su elementi uspijevanja i rasta smreke kako u Gorskom Kotaru tako na Ogulinskom području. Dr. Vajda pisao je i o bijelom jasenu područja prebornih šuma (24). U vremenu od 1925. do 1940. izrađene su za državne šume gospodarske osnove vrlo visokog stručnog nivoa a na principima prebornog gospodarenja. Smjernice gospodarenja i upute za doznaku stabala vrlo su moderne i blize današnjim shvatanjima. Bilo je preporučeno težiti omjeru smjese od 0,7 : 0,3 u korist četinjača, dok je sječna zrelost utvrđena sa 60 cm za četinjače 50 cm za listače, a u sastojinama iznad 1200 su sa 50 cm odnosno 40 cm prsnog promjera. Doznakom trebalo je više pogodovati jeli pomažući njezin mladik i jače zadiruči u bukvu. Na dobrim tlima prebiranje je trebalo vršiti u grupama i hrpama, ali tako da stvoreni lijevci još budu pod uplivom okolišnih stabala. Razmatrajući pitanje visine etata uređivači su svjesni činjenice, da niski intenziteti sječa ne omogućuju uklanjanje krupnog drva iz šuma niti daju dovoljno prostora za prirodno naplođenje. Ipak određivan je vrlo umjeren intenzitet siječa od samo 20,0% i manje. Strah od smanjenja drvne razlihe bio 453 |