DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 7-9/1987 str. 141     <-- 141 -->        PDF

z >o n i j a, u koliko nisu u suprotnosti sa propisanim novim šumskim redom.
Ima nastojati da se u sječinama ostavi dovoljan broj sjemenjaka. Veći broj
sjemenjaka ima se ostaviti naročito na mekanom zemljištu i uzvisinama, gdje,
kako je poznato vjetar ima maha i štetu pravi, a gdje je tvrda zemlja i gdje
vjetar nema velikog maha, sjemenjaci se imadu ostavljati na 50 do 60 koraka
razmaka, te k tome nastojati da se ti sjemenjaci pravovremeno izsjeku čim
bude dovoljno podmlatka.


Imalo se držati određenog obima sječa, a radi »-napretka« šume nije najedanput
trebalo sjeći na više ili previše mjesta, nego »neka se radije više siječe
u malo distrikta, jerbo je onda puno lakše paziti na vozare i lakše je paziti
na kulture, a mladik bude jednoličniji.«


Jasenački lug s pilanom.
Snimio: M. Zrnić


Očito je trebalo vršiti oplodnu sječu jakog intenziteta ostavljajući tek
petnaestak sjemenjaka po ha. Slične sječe no blažeg intenziteta biti će propisane
140 godina kasnije, — 1906. godine.


Pomlatku je u »-Instrukciji« posvećena izuzetna briga i pažnja izražena
u više točaka. U točci 9. ponovno se traži da se »pomladbi i uzgoju mladika
posveti što moguće veća briga i mar, te da se odmah u početku u mladik u
nalazeće staro i kržljavo drveće koliko god moguće oprezno izvadi, da se nebi
rušenjem i izvažanjem načinila veća šteta mladiku,« i dalje »-gdje ali ni to ne
bi bilo moguće bez velike štete po mladiku, ima se staro drveće podbijeliti
i tako prisiliti da se osuši.« Također je trebalo leževinu i granje iskoristiti za
ogrijev, a ako je u sječinama ostalo granja, moralo ga se skupiti u hrpe i slagati
na panjeve. Doznačena ležeća ili stojeća stabla morala je stranka u roku
od jedne godine iskoristiti, pošto se pod ležećim ili stojećim stablima pomladak
ne može podizati. Poslije jedne godine stranka je gubila pravo na drvo.