DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-9/1987 str. 137 <-- 137 --> PDF |
Grupimično i skupinasto gospodarenje primjenjuje se prvenstveno u bukovim sastojinama, a zatim u mješovitim sastojinama bukve i jele na mjestima gdje se javlja obilno prirodno podmlađenje. Kako u strukturi šuma ovog područja sudjeluju degradirane šume i panjače, te neobrasla šumska zemljišta (bujadniee) s velikim površinama, u poratnom periodu glavna aktivnost šumarstva usmjerena je na poboljšanje degradiranih šuma i panjača provedbom raznih uzgojnih mjera od resurekcije, čišćenja, proreda, introdukcije do konverzije i proširenja areala šuma podizanjem šumskih kultura na neobraslim šumskim zemljištima. Prema fizičkom obimu i načinu sječa, opsegu, vrsti i kvalitetu izvođenja šumsko-uzgojnih radova, možemo govoriti o više poratnih razdoblja: Vrijeme od 1946. do 1952. godine karakteristično po velikom obimu kvalitetnih sječa i masovnom, uglavnom do 1950. godine neuspjelom pošumljavanju nepotpuno obraslih i neobraslih površina, pretežno sjemenom raznih, ponekad i neodgovarajućih vrsta drveća s obzirom na stanišne prilike i biološke zahtjeve. Razdoblje od 1953 — 1960. godine karakterizira sistematsko uređivanje šuma, postupno svođenje sječa u realnije mogućnosti šuma, planski smišljeniji i kvalitetniji rad na podizanju kultura četinjača, provođenje čišćenja i proreda u degradiranim šumama i panjačama bukve i običnog graba i dosta masovno očetinjavanje degradiranih i čistih bukovih sastojina sjemenom jele, koje je zanemareno i zbog toga uglavnom neuspjelo u konkurenciji s bukvom. Vremensko razdoblje od 1961—1969. godine koje započinje reorganizacijom šumarstva (1960. g.) i stavljanjem šumarstva na privredni račun uz formiranje šumskih gospodarstava označeno je snažnim poletom u šumarstvu, ističe se po obimnom podizanju intenzivnih šumskih kultura i plantaža autohtonih i alohtonih četinjača, osnivanjem većeg šumskog rasadnika za industrijsku proizvodnju šumskih sadnica, rekonstrukcijom panjača i oslobađanjem jele u degradiranim bukovim šumama i panjačama smještenim bliže naseljima na obroncima Velike i Male Kapele, koja se u ovim šumama javlja prirodnim putem, naletom jelovog sjemena sa stabala susjednih mješovitih šuma bukve i jele. ^-;,,.´?*´:´*; Razdoblje od 1970—1984. godine označeno je znatnim suženjem obima svih šumsko-uzgojnih radova i smanjenjem proizvodnje šumskih sadnica. Jednaka kretanja zabilježena su na području cijele Republike. No krajem ovog razdoblja sazrela je svijest u struci i društvu o potrebi intenziviranja šumsko-uzgojnih radova i proširenju šumskih površina povećanjem obima pošumljavanja neobraslog šumskog zemljišta. Pokrenute su društvena akcije pošumljavanja, već 1980-te godine došlo je do povećanog obima pošumljavanja, a temeljem (1981. godine) zaključenog društvenog dogovora o omladinskim radnim akcijama pošumljeno je putem Savezne radne akcije (SOR-a) 1983 i 1984. godine blizu 400 ha površine bujadnica. Akcija pošumljavanja putem SOR-e nastavljena je i 1985. godine sa podjednakom površinom pošumljavanja. Iz činjenice, da panjače i neobrasle šumske površine čine 30% površine Šumskog gospodarstva Ogulin i to visokoproizvodnih tala očito je, da povećanje proizvodnje drvne materije treba tražiti prvenstveno na tim površinama, 443 |