DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-9/1987 str. 135 <-- 135 --> PDF |
RAZVITAK UZGOJNE MISLI NA OGULINSKOM PODRUČJU Simo MILKOVIO Stalno povećanje stanovništva i nerazvijena proizvodnja hrane u prošlosti, šira upotrebna vrijednost drveta uzrokovana razvitkom tehnike i tehnologije i sve veća potrošnja drveta izazvana rastom društvenog standarda u novije vrijeme, snažno je utjecala na smanjenje površine i povećanje vrijednosti šuma u svijetu, pa i u nas. Pod utjecajem navedenih činilaca u prošlosti i na ogulinskom području stvaraju se bliže naseljima razni degradacijski oblici šuma (degradirane sjemenjače, panjače i šikare) sve do obešumljenja. Zbog trajnog podmirenja sve većih društvenih potreba za drvetom, a u novije vrijeme sve naglašenijih općekorisnih funkcija šuma (koje se ogledaju u zaštiti zemljišta i objekata od erozije bujica i poplava, retenciji vode, plodnost tla, poboljšanju klime, stvaranju povoljnijih uvjeta za zdravstveni turizam, odmor, rekreaciju i zaštitu čovjekovog okoliša) nužno se razvija potreba za uzgajanjem šuma, čiji je osnovni zadatak, da planski i racionalno njeguje, oblikuje, iskorištava i obnavlja šume radi povećanja proizvodnje vrijednijeg drva za trajno namirenje društvenih potreba. U prošlosti tj. do konca II. svjetskog rata šumama ogulinskog područja gospodarilo se uglavnom na preboran način, provedbom stablimičnih prebornih sječa, a kraći period od 1909—1919. god. i oplodnim sječama. Oplodne sječe bile su oštro kritizirane i 1919. godine zabranjene zbog neprovedivosti planiranih sječa. Oplodne sječe nisu zadovoljile zbog nedovoljne otvorenosti šuma i produženja planiranog 10-godišnjeg podmladnog razdoblja odnosno odlaganja dovršnog si jeka- Intenzivnost šumskog gospodarenja, konkretriije intenzitet sječa, bio je zavisan od vlasništva šuma (državne, imovinske) načina gospodarenja i otvorenosti šuma. U bivšim državnim šumama sječe su umjerenije i planske, a u šumama imovnih općina uglavnom neplanske i neuredne, često sječe kvalitetnih sastojina — stabala i jačih intenziteta. Bez obzira na odabrani način sječe (preborna, oplodna) regeneracija šuma bila je uvijek prirodna. Umjetno su pošumljivane samo paljevine i to uglavnom sjemenom. Kao posljedica različitih načina gospodarenja u pošlosti, utjecaja jačih ili slabijih sječa, dužine ophodnjice odnosno podmladnog razdoblja, raznovrsnosti staništa i biološko-ekoloških svojstava vrste drveća stvaraju se razni prelazni oblici od jednodobnih do prebornih šuma. Poistovjećivanjem prebornog načina gospodarenja sa provedbom stablimične sječe stvoreno je mišljenje, da u prebornoj šumi nema potrebe za odvojenim uzgojnim zahvatima, jer se sve uzgojne mjere provode istovremeno sa *) Simo Milković, dipl. inž. šum., šum. inspektor, Rijeka |