DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-9/1987 str. 132 <-- 132 --> PDF |
Ovaj važan skup održan je na samo desetak kilometara od prvih bor benih redova. Na ovom zasjedanju izabrani su Izvršni odbor i Predsjedništvo ZAVNOH-a kao političko predstavništvo i Tajništvo koje je predstavljalo središnje up ravno tijelo u Hrvatskoj u to vrijeme. Donesene su i druge, vrlo značajne odluke: o vraćanju otuđenih krajeva Istre, Zadra, Cresa, Lošinja i Lastova, dijelova Hrvatske koje je okupirala Italija u sporazumu s Pavelićem, kao i vraćanje Međimurja, koje su ustaše »velikodušno« ustupile mađarskim fašistima, u sastav nove Jugoslavije. Prvi puta se na jednom takvom političkom skupu raspravljalo i izjaš njavalo o zabrani povratka izbjegličke vlade i kralja u zemlju. Vijećnici ZAVNOH-a također su izrazili zahtjev da se Jugoslavija nakon oslobođenja izgradi na načelima federacije i da Hrvatska uđe u njen sastav kao ravno pravna federalna jedinica. Odluke donesene na II zasjedanju u Plaškom, kas nije su potvrđene na II zasjedanju AVNOJ-a u Jajcu. Goranska ljepotica Bjelolasica i Matić poljana čuvaju uspomenu na le gendarni marš kojeg su izvršili borci 2. brigade 13. primorsko-goranske udarne divizije u veljači 1944. godine. Pripadnici ove brigade pošli su na dugačak marš od Škalića u Lici, do Drežnice i Jasenka, te Matić Poljane i Tuka. Drež nica je dočekala umorne i gladne borce bez hrane i popaljena. Brigada u opustošenoj Drežnici nije mogla ostati. Odlučeno je da se produži do Jasenka i dalje preko Bjelolasice i Matić Poljane za Tuk. Od Jasenka do Mrkopolja ima oko 25 kilometara. Brigada je stigla u Jasenak 24. veljače 1944. godine. Prije polaska iz vršene su posebne pripreme. Hrana je podijeljena borcima. Određene ,su posebne skijaške grupe koje su pravile prtinu, da bi se kolona mogla kre tati kroz duboki snijeg. Odmori se bili česti, kako bi se borci mogli barem malo odmoriti. Umor, glad i veliki napori predstavljali su veliki izazov za borce. Pripadnici ove partizanske jedinice bili su iz Istre, Gorskog Kotara i Hrvatskog primorja i nisu podjednako mogli podnijeti napore u snijegu i hladnoći. Tokom marša dolazilo je kod pojedinih boraca do pojave halucinacije, a nakon tri sata hoda trojica boraca su umrla u snijegu. Ledena planina pokazala je svoju ćud. Unatoč svim strahotama, kolona je uz izvanredne napore stigla do Matić Poljane. Tu je došlo do smrzavanja velikog broja boraca. Seljaci iz Mrkopolja i Begova Razdolja koje je uputio NOO došli su u susret umornim i promrzlim borcima. Brigada je na kraju ovog marša u jednom danu sahranila 26 svojih boraca, a 65 je imalo teške promrzline, od kojih je kasnije u bolnici umrlo 15 boraca. Gubitak je bio velik, ali bi bio i veći, da je brigada ostala u Gornjem brinjskom kraju, bez hrane i na udaru Njemaca i ustaša. Danas se na Matić poljani proteže kolona 26 kamenih gromada, koje simbolički označavaju stradale borce u ovom ledenom maršu. Stradali borci na ovom legendarnom mar- šu položili su svoje mlade živote za našu slobodu. |