DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-9/1987 str. 129 <-- 129 --> PDF |
ŠUME U NARODNOOSLOBODILAČKOM RATU 1941—1945. Ivan TIRONI* Šumska prostranstva u masivu Velike i Male Kapele imale su ulogu zbjega u doba turskih prodora i u doba narodnooslobodilačke borbe. Geografska izoliranost, prometna zatvorenost i teža prohodnost područja pošumljenog krša stvorili su sve potrebne uvjete, da tijekom burne prošlosti naše šume ne budu samo od koristi stanovništvu, koje je živjelo na ovom prostoru, već da postanu prirodna skloništa za sve one koji su bježali pred neprijateljem. U toku narodnooslobodilačkog rata glavnu okosnicu velikoga partizanskog oslobođenog područja čini masiv Velike Kapele. Već je u listopadu 1941. godine stvorena slobodna teritorija koja je obuhvaćala Drežnicu, zatim Gornji brinjski kraj, nekoliko primorskih sela i ceste između Ogulina i Primorja. U razdoblju kada ustaše masovno hapse i ubijaju nedužno stanovništvo, šumski prostori ponovno postaju pribježišta stanovnicima ovih krajeva, koji u zbjegu nalaze sigurnost za svoje živote. Iz jednog izvještaja koji je napisan krajem srpnja 1941. g. doznajemo: »da se u planinama ovih krajeva nalazi više od tisuću ne samo Srba, već i Hrvata, koji se bore protiv fašističke kuge, a sada se čude ustaše, da narod bježi u šumu, kada su prestala ubijanja, te se boje približiti šumi«. Krajem srpnja i početkom kolovoza stvoreni su na ovom području uvjeti za podizanje ustanka. U to vrijeme u ove krajeve dolazi grupa španjolskih boraca. Oni uz pomoć Okružnog komiteta KP Hrvatske Karlovac provode opsežne pripreme za početak oružanoga narodnog ustanka. Tada je na širem području ratnih kotara Ogulin i Plaški osnovano više partizanskih odreda, odnosno logora. Partizanski logori dobili su nazive po kraju u kojem su osnovani: »To. rnići«, »Krakar«, »Brezno«, »Zrnići«, »Radulovići«, »Jasenak«, »Gomirje«, »Tržić«, »Vera«, »Pištenik«, »Dubrave«, »Hum«, »Kunić« i »Pitomi Javor — Trojvrh«. U ovim partizanskim logorima bilo je oko 300 boraca i oni su se većinom nalazili u pojedinim šumskim predjelima blizu naseljenih mjesta. Tada su započeli brojni napadi na vlakove, a zasjede koje su postavljene na pojedinim cestovnim prometnicama onemogućavaju transport trupa i opreme. U listopadu 1941. godine ustaške vlasti, da bi onemogućile stanovništvu slobodno kretanje šumskim područjima i pomaganje partizanskih jedinica, * Ivan Tironi, prof., kustos Zavičajnog muzeja, Ogulin 435 |