DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 7-9/1987 str. 127     <-- 127 -->        PDF

bila smještena na otoku i imala je četverokutni tlocrt s tri nejednake kule.
Spominje se od 1544. godine u vlasti modruških Frankopana. U doba Vojne
krajine u utvrdi je bio smješten časnik. Danas je utvrda sravnjena sa zemljom.


U Tounju je postojala srednjovjekovna utvrda koja je bila izgrađena nad
kanjonom Tounjčice. Kasnije je pregrađena za smještaj krajiške posade. Grad
Tounj je bio okružen zidinama s kulama, a unutar utvrde nalazile su se drvene
kućice. Grad se u povijesnim izvorima naziva i Tovunjsta peć. Godine
1481. bio je u rukama Stjepana Frankopana, a od 1577. godine u posjedu
krajiške vojske. Veći dio starog grada srušen je 1912. godine.


Zapadno od Ogulina nalaze se ostaci starog grada Vitunja. Posve je sigurno,
da je grad postojao u prvoj polovini XV. stoljeća. Prvi put u izvorima
je spomenut 1449. godine. Tada je bio u vlasništvu Stjepana Frankopana.
1575. godine grad je bio sasvim zapušten i prepušten propadanju. Nakon izgradnje
Ogulina grad je izgubio svoje vojno značenje.


Na mjestu utoka Tounjčice u Mrežnicu bio je izgrađen stari grad Ključ.
1495. godine zamijenio je Bernardin Frankopan Stative na Dobri za grad
Ključ. 1563. godine bio je u vlasništvu Stjepana Frankopana. 1578. godine u
izvještajima se spominje kao dio obrambene linije hrvatskih zemalja. Od
kraja XVII. stoljeća napušten. Danas je jedva vidljiv na zemljištu.


U Otoku, selu nedaleko Oštarija, u vrijeme Frankopana nalazio se ladanjski
dvor, a kasnije u doba Vojne krajine ova je građevina bila pretvorena
u utvrdu za obranu pravoslavnoga stanovništva koje se tu doselilo
1608. godine.


Sakralni spomenici koji su nastajali u rasponu od srednjeg vijeka do
kraja XIX. stoljeća nalaze se u Ogulinu, Tounju, Oštarijama, Plaškom, Saborskom
i Modrušu.


Posebnu vrijednost imaju ostaci trobrodne gotičke crkve sv. Marije u
Oštarijama koja je sagrađena 1451. godine i nekadašnja eparhijska crkva
Vavedenija Bogorodice u Plaškom iz XVIII. stoljeća. Ikonostas u ovoj crkvi
izradio je I. Tišov.


Najstarija crkva u neposrednoj blizini Ogulina je Crkva Sv. Jakova na
ogulinskom groblju iz XV. stoljeća. U gradu se nalazi crkva sv. Križa iz
1781. godine i pravoslavna crkva sv. Georgija koja je sagrađena 1867. godine.
Na ikonostasu ove crkve zabilježena je godina 1854.


U Tounju se nalaze barokna kapela sv. Ivana i neogotička župna crkva
sv. Ivana Krstitelja, sagrađena 1897. godine prema nacrtima H. Bollea. U
Saborskom postoji crkva sv. Ivana Nepomuka, sagrađena 1864. godine.


Od kamenih mostova posebno je vrijedan dvokatni kameni most u Tounju
na Tounjčici, prvi kat mosta nastao je 1775. godine. U vrijeme rekonstrukcije
Jozefinske ceste izgradio je graditelj Kajetan Knežić 1836. godine
još jedan kat na postojećem mostu.


U Oštarijama je kameni most koji premošćava zagorsku Mrežnicu. Ova
građevina nastala je u vrijeme francuske vladavine. Njegova gradnja vezana
je uz ime maršala Marmonta.


U selu Puškarići, na Dobri, nedaleko Ogulina izgrađen je kameni most
1874. godine. Most je nastao u vrijeme gradnje Rudolfinske ceste koja je povezivala
Ogulin i Novi Vinodolski.


Iz razdoblja sredine 19. stoljeća potječe gradska jezgra u Ogulinu koja
je nastala u vrijeme djelovanja krajiške uprave.