DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-9/1987 str. 123 <-- 123 --> PDF |
SPOMENICI KULTURE IZ STARIJE I NOVIJE PROŠLOSTI Ivan TIRONI* Unutar šireg područja Velike i Male Kapele nalazi se Ogulinsko-plaščanska udolina koja predstavlja granično područje između Panonije i Gorske Hrvatske, to jest između Gorskog kotara, Like i Korduna. Osamljeni vrhovi, brojni gorski izvori, blizina rijeka i šumsko zaleđe pružali su sigurnost i povoljne uvjete za život u ovom kraju od najstarijih vremena. Suhozidine koje su djelomično pronađene na vrhovima brda ostaci su utvrđenih naselja u kojima su živjeli prethistorijski Japodi. Njihova kultura počinje svoj razvoj oko 800. godine prije naše ere. Tokom starijeg i mlađeg željeznog doba nastaje niz naselja na prirodnim uzvišicama koje narod naziva gradinama. Prostor kojeg su u prošlosti naseljavali Japodi bio je podijeljen na dvije geografske cjeline masivom Velike i Male Kapele na »ovustranu i onostranu« japodsku oblast. Dijelovi japodskog područja s ove strane Kapele, odnosno Ogulinsko-plaščanska udolina i Kordun slabo su istraženi, a upravo na području našeg kraja nalazili su se, prema povijesnim izvorima, veliki japodski gradovi Me tulum i Terponos. Arheolozi najveći japodski grad Metulum smještaju na Viničicu, brdo kod Josipdola. Japodska naselja nalazila su se i u Trošmariji, Donjim Dubravama, Josipdolu, Čakovcu i Trojvrhu. Rimljani, prodirući u I stoljeću prije naše ere u ove krajeve dolaze u sukob s domaćim stanovništvom. Vlast Rima uspostavljena je nakon trogodišnjeg rata što ga je vodio Oktavijan protiv Japoda. (35—33. godine prije naše ere.) Jedno od naselja koje su Rimljani osnovali nalazilo se na području današnjeg sela Čakovca. Ovo naselje nastalo je uz rimsku cestu koja je povezivala Seniu (Senj) i Sisciu (Sisak). Tu su nađeni tragovi rimskog groblja i temelji jedne »ville rustice« s ostacima centralnog grijanja. U prošlosti su arheolozi i njihovi povjerenici na području Čakovca našli ulomke arhitekture, brojne natpise, ostatke grobova. Na raskršću Jozefinske ceste i lokalne ceste koja vodi kroz Šušnjevo selo nalazilo se rimsko groblje. U selu Trojvrhu, na istoimenom brijegu, nalazi se prethistorijska gradina, utvrđena jakim bedemima od suhozida. Sačuvani su obrambeni humci koji su branili ulaz na gradinu. Predmeti koji su u dosadašnjim istraživanjima pronađeni na ovoj gradini svjedoče, da je život ovdje trajao nakon dolaska Rimljana, tj. od početka starijeg željeznog doba (VIII. stoljeće prije naše ere) do kasnoantičkog razdoblja. * Ivan Tironi, prof., kustos Zavičajnog muzeja, Ogulin |