DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-9/1987 str. 120 <-- 120 --> PDF |
Eko sistemi u cjelini još nisu narušeni, ali sve veće djelovanje čovjeka u pogledu onečišćenja zraka, vode i cjelokupnog prostora treba aktivnim mjerama zaštite, spriječiti da se sačuva ovo prirodno bogatstvo. U tom smislu izdvojeno je oko 1.500 ha šuma izvan redovnog gospodarenja (bez površina Corkove uvale koja je pripojna Nacionalnom parku Plitvička jezera), a nalaze se pod različitim kategorijama zaštite. Prvenstveno tu ističemo s t r o g i rezervat prirode Bijele Stijene, koje su jedinstvene po ljepoti surove iskonske prirode, odlikuju se bizarnim oblicima stijena, divljom romantikom, muzejom kraških obrisa, a netaknute šume su živi svjedok borbe sa stijenom, burom i snijegom. U ovoj umjetničkoj radionici prirode, načičkani su tornjevi, obelisci, sanduci između kojih su tjesnaci, vrata ili okomite neprohodne ponikve i provalije s vječnim snijegom. Kao i kod morfoloških efekata reljefa priroda je bila raskošna i u flori i fauni, kako u izboru vrsta tako i njihovim brojem. Premda su glavne biljne zajednice šuma jele na kamenim blokovima i pretplaninska šuma smreke koja na vrhu prelazi u klekovinu, osim svoga tipičnog sastava odlikuje se alpskim predstavnicima i rijetkim vrstama. U prvom redu to su runolist, kamenika, srčanik, alpski kotrljan i dr., a od faune spomenimo alpsku čavku i stjenjakušu, jelovu sjenicu te uvjek raspjevanog alpskog kosa grlaša, te endemičnog gmaza guštericu (Lacerta Horvathi) i planinsku guštericu. .#: ;y,4f i Manje atraktivan ali »uglađene« ljepote nastavlja se par k prirod e Bjelolasica, koji u širem smislu predstavlja potencijalno vrijednu turističko- rekreativnu zonu. Sam greben čini dobro konstruirano strmo krovište obraslo pretplaninskom šumom bukve, u najvišem dijelu klekovinom bukve i bora, da bi vegetacija završila na »pitomim vrtovima« planinskih rudina, punim kolorita, u kojima je još 1877. J. Kugy otkrio Sedum roseum. Klek, proglašen kao rezervat prirodnih predjela, je zapravo simbol ovog kraja koji je od uvijek zaokupljao maštu čovjeka. Ovaj div koji sniva, s liticom preko 200 m, nadmoćno dominira okolicom i svaki put pretstavlja novi izazov planinara i alpinista. Stijena Kleka je kolijevka alpinizma u Hrvatskoj i klasični poligon za vježbu. Sa stijena je splavljena sva zemlja, ostale su samo gole hridine koje u svojim pukotinama sadrže malo humusa i to su upravo staništa, onih rijetkih biljaka, što su još u prošlom stoljeću privukle pozornost botaničara Evrope klekovoj cvjetani: Pedicularis brachyodonta, Primula kitaibeliana, Rhododendron hirsutum, Micromeria croatica, Anthyllis alpestris, Lilium carniolicum i dr. vrste tercijarne flore. Od rezervata šumske vegetacije navodimo šumu hrasta lužnjaka u Drežničkom Polju, koja nije još dovoljno istražena, zatim izdvojenu šumu gorske smreke u Jasenačkom Polju, kojom se želi prikazati prirodni razvitak smreke bez utjecaja čovjeka, te prašumski oblik šume bukve i jele u području Male Javornice, koja predstavlja i memorijalni spomenik NOB-a o poznatim partizanskim bolnicama. Kao značajan krajolik evidentirano je područje Modruš — Ve- Ijun — Sabljaci, u kom prevladava sekundarni agrarni kompleks, s kompaktnijom šumskom vegetacijom Veljuna, i visokoproduktivnim kulturama mješovitih četinjača od Josipdola do Oštarija. |