DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 7-9/1987 str. 119     <-- 119 -->        PDF

ZAŠTIĆENI OBJEKTI PRIRODE


Nikola VUCELIĆ*


Uskladiti odnose između čovjeka u prostoru, a u isto vrijeme ne narušiti
prirodne izvore života, dakle što manje zadirati u postojeću prirodnu ravnotežu,
sačuvati čovjekovu okolinu kao osnovnu kvalitetu življenja koja je
nedjeljiva od prirodnih karakteristika prostora, te društveno-ekonomskih,
socijalnih i svih drugih djelatnosti je temeljni zadatak cjelokupnog društva.


Šume kao najrasprostranjenije biljne zajednice ovog područja znače trajnu
produktivnu vrijednost i u naglašenoj su robno-proizvodnoj funkciji, ali
one su i trajna pejsažnoambijentalna vrijednost, neprocjenjena u zaštiti tla
i vodnog režima, te imaju široku općedruštvenu namjenu.


Bijele stijene — Jasenik.


Snimio: N. Vucelić


* Nikola Vucelić, dipl. sinž. šum. RZZS — Uređivanje šuma, Ogulin


ŠUMARSKI LIST 7-9/1987 str. 120     <-- 120 -->        PDF

Eko sistemi u cjelini još nisu narušeni, ali sve veće djelovanje čovjeka
u pogledu onečišćenja zraka, vode i cjelokupnog prostora treba aktivnim
mjerama zaštite, spriječiti da se sačuva ovo prirodno bogatstvo. U tom smislu
izdvojeno je oko 1.500 ha šuma izvan redovnog gospodarenja (bez površina
Corkove uvale koja je pripojna Nacionalnom parku Plitvička jezera), a nalaze
se pod različitim kategorijama zaštite.


Prvenstveno tu ističemo s t r o g i rezervat prirode Bijele Stijene,
koje su jedinstvene po ljepoti surove iskonske prirode, odlikuju se bizarnim
oblicima stijena, divljom romantikom, muzejom kraških obrisa, a netaknute
šume su živi svjedok borbe sa stijenom, burom i snijegom. U ovoj umjetničkoj
radionici prirode, načičkani su tornjevi, obelisci, sanduci između kojih
su tjesnaci, vrata ili okomite neprohodne ponikve i provalije s vječnim
snijegom. Kao i kod morfoloških efekata reljefa priroda je bila raskošna
i u flori i fauni, kako u izboru vrsta tako i njihovim brojem. Premda su glavne
biljne zajednice šuma jele na kamenim blokovima i pretplaninska šuma
smreke koja na vrhu prelazi u klekovinu, osim svoga tipičnog sastava odlikuje
se alpskim predstavnicima i rijetkim vrstama. U prvom redu to su
runolist, kamenika, srčanik, alpski kotrljan i dr., a od faune spomenimo alpsku
čavku i stjenjakušu, jelovu sjenicu te uvjek raspjevanog alpskog kosa
grlaša, te endemičnog gmaza guštericu (Lacerta Horvathi) i planinsku guštericu.
.#: ;y,4f i


Manje atraktivan ali »uglađene« ljepote nastavlja se par k prirod e
Bjelolasica, koji u širem smislu predstavlja potencijalno vrijednu turističko-
rekreativnu zonu. Sam greben čini dobro konstruirano strmo krovište obraslo
pretplaninskom šumom bukve, u najvišem dijelu klekovinom bukve i
bora, da bi vegetacija završila na »pitomim vrtovima« planinskih rudina,
punim kolorita, u kojima je još 1877. J. Kugy otkrio Sedum roseum.


Klek, proglašen kao rezervat prirodnih predjela, je zapravo
simbol ovog kraja koji je od uvijek zaokupljao maštu čovjeka. Ovaj div
koji sniva, s liticom preko 200 m, nadmoćno dominira okolicom i svaki put
pretstavlja novi izazov planinara i alpinista. Stijena Kleka je kolijevka alpinizma
u Hrvatskoj i klasični poligon za vježbu.


Sa stijena je splavljena sva zemlja, ostale su samo gole hridine koje
u svojim pukotinama sadrže malo humusa i to su upravo staništa, onih rijetkih
biljaka, što su još u prošlom stoljeću privukle pozornost botaničara
Evrope klekovoj cvjetani: Pedicularis brachyodonta, Primula kitaibeliana,
Rhododendron hirsutum, Micromeria croatica, Anthyllis alpestris, Lilium carniolicum
i dr. vrste tercijarne flore.


Od rezervata šumske vegetacije navodimo šumu hrasta lužnjaka
u Drežničkom Polju, koja nije još dovoljno istražena, zatim izdvojenu
šumu gorske smreke u Jasenačkom Polju, kojom se želi prikazati prirodni
razvitak smreke bez utjecaja čovjeka, te prašumski oblik šume bukve i jele
u području Male Javornice, koja predstavlja i memorijalni spomenik
NOB-a o poznatim partizanskim bolnicama.


Kao značajan krajolik evidentirano je područje Modruš — Ve-
Ijun — Sabljaci, u kom prevladava sekundarni agrarni kompleks, s kompaktnijom
šumskom vegetacijom Veljuna, i visokoproduktivnim kulturama mješovitih
četinjača od Josipdola do Oštarija.




ŠUMARSKI LIST 7-9/1987 str. 121     <-- 121 -->        PDF

Pogled na Klek i selo Turkovići.


U ovu kategoriju je svrstan i kanjon Dobre, zanimljiv geomorfološko-
hidrografski kompleks, sastavljen iz kanjona, ponora i čitavoga spleta podzemnih
pećinskih kanala, a najznačajniji je grandiozni Đulin ponor.


Značajni krajolik obuhvaća i ponornicu Ličku Jesenicu, s pejzažnim livadama,
šumama smreke na dolomitu i reliktnim šumama bijelog bora, ograničenog
pojasa rasprostranjenosti.


Okoliš izvorišta Dretulje, Vrelo — Jasenačka rijeka, Pećnika proglašene
suza zaštitne šume, radi održavanja vodnog režima.


Tok rijeke Mrežnice, koja se odlikuje dubokim kanjonima prekrasnim
slapovima preko sadrenih barijera, izvanrednom zeleno-plavom bojom vode,
predložen je za zaštitu kao park prirode.


Od hidroloških spomenika prirode važno je jezero Sinac u
zavali Plavca Drage, a sastoji se od tri manja bazena — ponikve, dubine
do 40 m.


Jezero u Jasenku (Zrnići), je vrlo interesantno jer predstavlja estavelu
(za vrijeme visokog vodostaja voda iz njega ističe, a kod niskog utiče).


U Zagorju je poznato Zeleno jezero veličine 50 X 30 m. Među geološke
spomenike prirode spada Visibaba — na Bjelskom, bizarna kamena skulptura
visoka 7 m.


Nekoliko denudacijskih oblika stjena nalazi se u Desmericama, a najljepša
u obliku buzdovana je srušena.


Geomorfološki spomenici prirode predstavljeni su Đulinim
ponorom koji je istovremeno i hidrološki spomenik unutar značajnog
krajolika rijeke Dobre. Tu je i pećina Medvednica (pod Kulom), speleološki
vrlo zanimljiv objekt, s podzemnom dvoranom dugom 100 m.




ŠUMARSKI LIST 7-9/1987 str. 122     <-- 122 -->        PDF

U Zagorju se nalazi Zagorska pećina (Zagorska peć ili Krpeljača) jedna
od rijetkih pećina u dolomitu. Duga je 160 m, a završava lijepim jezerom.
Za vrijeme jakih kiša voda iz jezera Sabljaci se prelijeva u pećinu, pa ona
postaje jedno od izvorišta Zagorske Mrežnice.


Najdublja podzemna jama je Balinka (370 m), a na 23. metru dubine
jama se naglo širi. To je ujedno memorijalni spomenik, jer su u
nju bačeni organizatori ustanka u plaščanskom kraju, među kojima i narodni
heroj Robert Domani. Okolna šuma (36 ha) izdvojena je iz redovnog gospodarenja
kao spomen objekt.


Još je vrijedno spomenuti botaničke rezervate: — cret kod
Jasenka, a posebno cret kod Plaškog koji spada u najljepše ravne cretove
u Hrvatskoj, a opisao ga je još 1930. g. prof. S. Horvatić.


Izpiti za lugare i pomoćno šumsko-tehničko osoblje obdržavani su kod
kr. žup. oblasti u Ogulinu 5. do 7. rujna t. g. za područje županije riečko


- modruške.
Naredbom vis. kr. zem. vlade, odjel za unut. poslove, od 15 srpnja t. g. br.
24.100 imenovani su i izpitno povjerenstvo u modruško-riečkoj županiji za
predsjednika Mijo Zobundjija, nadšumar ogul. imovne obćine, a za izpitne
povjerenike M. de Bonna, kr. šum. izvjestitelj i kr. šumar August Ružička
iz Jasenka.
Kod spomenutog izpita bilo je 15 kandidata, od kojih su trojica položili
izpit s odlikom i to: kr. lugar Ivan Starčević, kr. lugar Petar Miljuš i lugar
imovne obćine Simo Polovina, dočim su 9 kandidata proglašena »sposobnimi
«, a 3 kandidata »nesposobnimi«.


(Šumarski list, 1887, str. 438)