DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 7-9/1987 str. 119 <-- 119 --> PDF |
ZAŠTIĆENI OBJEKTI PRIRODE Nikola VUCELIĆ* Uskladiti odnose između čovjeka u prostoru, a u isto vrijeme ne narušiti prirodne izvore života, dakle što manje zadirati u postojeću prirodnu ravnotežu, sačuvati čovjekovu okolinu kao osnovnu kvalitetu življenja koja je nedjeljiva od prirodnih karakteristika prostora, te društveno-ekonomskih, socijalnih i svih drugih djelatnosti je temeljni zadatak cjelokupnog društva. Šume kao najrasprostranjenije biljne zajednice ovog područja znače trajnu produktivnu vrijednost i u naglašenoj su robno-proizvodnoj funkciji, ali one su i trajna pejsažnoambijentalna vrijednost, neprocjenjena u zaštiti tla i vodnog režima, te imaju široku općedruštvenu namjenu. Bijele stijene — Jasenik. Snimio: N. Vucelić * Nikola Vucelić, dipl. sinž. šum. RZZS — Uređivanje šuma, Ogulin |
ŠUMARSKI LIST 7-9/1987 str. 120 <-- 120 --> PDF |
Eko sistemi u cjelini još nisu narušeni, ali sve veće djelovanje čovjeka u pogledu onečišćenja zraka, vode i cjelokupnog prostora treba aktivnim mjerama zaštite, spriječiti da se sačuva ovo prirodno bogatstvo. U tom smislu izdvojeno je oko 1.500 ha šuma izvan redovnog gospodarenja (bez površina Corkove uvale koja je pripojna Nacionalnom parku Plitvička jezera), a nalaze se pod različitim kategorijama zaštite. Prvenstveno tu ističemo s t r o g i rezervat prirode Bijele Stijene, koje su jedinstvene po ljepoti surove iskonske prirode, odlikuju se bizarnim oblicima stijena, divljom romantikom, muzejom kraških obrisa, a netaknute šume su živi svjedok borbe sa stijenom, burom i snijegom. U ovoj umjetničkoj radionici prirode, načičkani su tornjevi, obelisci, sanduci između kojih su tjesnaci, vrata ili okomite neprohodne ponikve i provalije s vječnim snijegom. Kao i kod morfoloških efekata reljefa priroda je bila raskošna i u flori i fauni, kako u izboru vrsta tako i njihovim brojem. Premda su glavne biljne zajednice šuma jele na kamenim blokovima i pretplaninska šuma smreke koja na vrhu prelazi u klekovinu, osim svoga tipičnog sastava odlikuje se alpskim predstavnicima i rijetkim vrstama. U prvom redu to su runolist, kamenika, srčanik, alpski kotrljan i dr., a od faune spomenimo alpsku čavku i stjenjakušu, jelovu sjenicu te uvjek raspjevanog alpskog kosa grlaša, te endemičnog gmaza guštericu (Lacerta Horvathi) i planinsku guštericu. .#: ;y,4f i Manje atraktivan ali »uglađene« ljepote nastavlja se par k prirod e Bjelolasica, koji u širem smislu predstavlja potencijalno vrijednu turističko- rekreativnu zonu. Sam greben čini dobro konstruirano strmo krovište obraslo pretplaninskom šumom bukve, u najvišem dijelu klekovinom bukve i bora, da bi vegetacija završila na »pitomim vrtovima« planinskih rudina, punim kolorita, u kojima je još 1877. J. Kugy otkrio Sedum roseum. Klek, proglašen kao rezervat prirodnih predjela, je zapravo simbol ovog kraja koji je od uvijek zaokupljao maštu čovjeka. Ovaj div koji sniva, s liticom preko 200 m, nadmoćno dominira okolicom i svaki put pretstavlja novi izazov planinara i alpinista. Stijena Kleka je kolijevka alpinizma u Hrvatskoj i klasični poligon za vježbu. Sa stijena je splavljena sva zemlja, ostale su samo gole hridine koje u svojim pukotinama sadrže malo humusa i to su upravo staništa, onih rijetkih biljaka, što su još u prošlom stoljeću privukle pozornost botaničara Evrope klekovoj cvjetani: Pedicularis brachyodonta, Primula kitaibeliana, Rhododendron hirsutum, Micromeria croatica, Anthyllis alpestris, Lilium carniolicum i dr. vrste tercijarne flore. Od rezervata šumske vegetacije navodimo šumu hrasta lužnjaka u Drežničkom Polju, koja nije još dovoljno istražena, zatim izdvojenu šumu gorske smreke u Jasenačkom Polju, kojom se želi prikazati prirodni razvitak smreke bez utjecaja čovjeka, te prašumski oblik šume bukve i jele u području Male Javornice, koja predstavlja i memorijalni spomenik NOB-a o poznatim partizanskim bolnicama. Kao značajan krajolik evidentirano je područje Modruš — Ve- Ijun — Sabljaci, u kom prevladava sekundarni agrarni kompleks, s kompaktnijom šumskom vegetacijom Veljuna, i visokoproduktivnim kulturama mješovitih četinjača od Josipdola do Oštarija. |
ŠUMARSKI LIST 7-9/1987 str. 121 <-- 121 --> PDF |
Pogled na Klek i selo Turkovići. U ovu kategoriju je svrstan i kanjon Dobre, zanimljiv geomorfološko- hidrografski kompleks, sastavljen iz kanjona, ponora i čitavoga spleta podzemnih pećinskih kanala, a najznačajniji je grandiozni Đulin ponor. Značajni krajolik obuhvaća i ponornicu Ličku Jesenicu, s pejzažnim livadama, šumama smreke na dolomitu i reliktnim šumama bijelog bora, ograničenog pojasa rasprostranjenosti. Okoliš izvorišta Dretulje, Vrelo — Jasenačka rijeka, Pećnika proglašene suza zaštitne šume, radi održavanja vodnog režima. Tok rijeke Mrežnice, koja se odlikuje dubokim kanjonima prekrasnim slapovima preko sadrenih barijera, izvanrednom zeleno-plavom bojom vode, predložen je za zaštitu kao park prirode. Od hidroloških spomenika prirode važno je jezero Sinac u zavali Plavca Drage, a sastoji se od tri manja bazena — ponikve, dubine do 40 m. Jezero u Jasenku (Zrnići), je vrlo interesantno jer predstavlja estavelu (za vrijeme visokog vodostaja voda iz njega ističe, a kod niskog utiče). U Zagorju je poznato Zeleno jezero veličine 50 X 30 m. Među geološke spomenike prirode spada Visibaba — na Bjelskom, bizarna kamena skulptura visoka 7 m. Nekoliko denudacijskih oblika stjena nalazi se u Desmericama, a najljepša u obliku buzdovana je srušena. Geomorfološki spomenici prirode predstavljeni su Đulinim ponorom koji je istovremeno i hidrološki spomenik unutar značajnog krajolika rijeke Dobre. Tu je i pećina Medvednica (pod Kulom), speleološki vrlo zanimljiv objekt, s podzemnom dvoranom dugom 100 m. |
ŠUMARSKI LIST 7-9/1987 str. 122 <-- 122 --> PDF |
U Zagorju se nalazi Zagorska pećina (Zagorska peć ili Krpeljača) jedna od rijetkih pećina u dolomitu. Duga je 160 m, a završava lijepim jezerom. Za vrijeme jakih kiša voda iz jezera Sabljaci se prelijeva u pećinu, pa ona postaje jedno od izvorišta Zagorske Mrežnice. Najdublja podzemna jama je Balinka (370 m), a na 23. metru dubine jama se naglo širi. To je ujedno memorijalni spomenik, jer su u nju bačeni organizatori ustanka u plaščanskom kraju, među kojima i narodni heroj Robert Domani. Okolna šuma (36 ha) izdvojena je iz redovnog gospodarenja kao spomen objekt. Još je vrijedno spomenuti botaničke rezervate: — cret kod Jasenka, a posebno cret kod Plaškog koji spada u najljepše ravne cretove u Hrvatskoj, a opisao ga je još 1930. g. prof. S. Horvatić. Izpiti za lugare i pomoćno šumsko-tehničko osoblje obdržavani su kod kr. žup. oblasti u Ogulinu 5. do 7. rujna t. g. za područje županije riečko - modruške. Naredbom vis. kr. zem. vlade, odjel za unut. poslove, od 15 srpnja t. g. br. 24.100 imenovani su i izpitno povjerenstvo u modruško-riečkoj županiji za predsjednika Mijo Zobundjija, nadšumar ogul. imovne obćine, a za izpitne povjerenike M. de Bonna, kr. šum. izvjestitelj i kr. šumar August Ružička iz Jasenka. Kod spomenutog izpita bilo je 15 kandidata, od kojih su trojica položili izpit s odlikom i to: kr. lugar Ivan Starčević, kr. lugar Petar Miljuš i lugar imovne obćine Simo Polovina, dočim su 9 kandidata proglašena »sposobnimi «, a 3 kandidata »nesposobnimi«. (Šumarski list, 1887, str. 438) |