DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 7-9/1987 str. 115 <-- 115 --> PDF |
kako u pogledu intenziteta i načina sječivih zahvata, šumsko-uzgojnih radova, tako i u detaljnijem planiranju i praćenju postignutih efekata. Spomenuli smo da generalne odredbe gospodarenja po ekološko-gospodarskim tipovima, za određene sastojine (npr. tip I-D-10) treba prilagoditi njihovom postojećem stanju, nastalom dosadašnjim načinom gospodarenja pa će se u jednom prelaznom razdoblju morati odstupati od tih smjernica. Također dugotrajan proces stvaranja grupimične strukture, koji zahtijeva veća ulaganja u uzgojne radove, zasad je ograničen na one grupe gdje je osigurano prirodno podmlađivanje pošto postoji prioritetan zadatak rekonstrukcije degradiranih šuma i pošumljavanje neobraslih površina. Budući da sastojine normalnoga stanja daju i optimalne prihode, to će i postizanje toga stanja po svim elementima normaliteta biti i jedan od ciljeva gospodarenja šumama. Iz podataka Cestara i Vucelića (1979) o potencijalnim mogućnostima šuma Š. G. Ogulin, proizlazi, da je sadašnje stanje drvnog fonda niže od normalnog (po EGT) za 29% (dok bi po Klepčevirn normalama taj manjak iznosio 10%) uz pripomenu da se odnosi samo na gospodarske šume sjemenjača), a ove su razlike još znatnije ako analiziramo broj stabala. Tako npr. prosječni broj stabala na 1 ha po normalama EGT iznosi 788, a po Klepčevirn normalama 530 stabala/ha (naravno za prosječni bonitet (III) svih sjemenjača, uz omjer smjese 0,6 : 0,4 (četinjače : listače), svedeno na sječivu zrelost četinjača od 60 cm a listača 50 cm prsnog promjera), a sadašnje stanje kreće se oko 400 stabala/ha. Suma bukve i jele u predjelu Crna Kosa. Snimio: Z. Vajda No unatoč ovim dilemama ekološko-gospodarski tipovi i tipološki tretman predstavljaju kvalitetan napredak i slobodno se može reći da smo u tom pogledu na razini naprednih svjetskih dostignuća u gospodarenju šumama. Već na početku opisanih tipoloških istraživanja, Bertović i Tomašegović su proveli prva poredbena istraživanja i kartiranja na osnovi fotointerpretacije vegetacije na nekoliko reprezentativnih lokaliteta Ogulinskog kraja: u okolici |