DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 7-9/1987 str. 115     <-- 115 -->        PDF

kako u pogledu intenziteta i načina sječivih zahvata, šumsko-uzgojnih radova,
tako i u detaljnijem planiranju i praćenju postignutih efekata.


Spomenuli smo da generalne odredbe gospodarenja po ekološko-gospodarskim
tipovima, za određene sastojine (npr. tip I-D-10) treba prilagoditi njihovom
postojećem stanju, nastalom dosadašnjim načinom gospodarenja pa će
se u jednom prelaznom razdoblju morati odstupati od tih smjernica. Također
dugotrajan proces stvaranja grupimične strukture, koji zahtijeva veća ulaganja
u uzgojne radove, zasad je ograničen na one grupe gdje je osigurano prirodno
podmlađivanje pošto postoji prioritetan zadatak rekonstrukcije degradiranih
šuma i pošumljavanje neobraslih površina.


Budući da sastojine normalnoga stanja daju i optimalne prihode, to će i
postizanje toga stanja po svim elementima normaliteta biti i jedan od ciljeva
gospodarenja šumama. Iz podataka Cestara i Vucelića (1979) o potencijalnim
mogućnostima šuma Š. G. Ogulin, proizlazi, da je sadašnje stanje drvnog fonda
niže od normalnog (po EGT) za 29% (dok bi po Klepčevirn normalama taj manjak
iznosio 10%) uz pripomenu da se odnosi samo na gospodarske šume sjemenjača),
a ove su razlike još znatnije ako analiziramo broj stabala. Tako
npr. prosječni broj stabala na 1 ha po normalama EGT iznosi 788, a po Klepčevirn
normalama 530 stabala/ha (naravno za prosječni bonitet (III) svih sjemenjača,
uz omjer smjese 0,6 : 0,4 (četinjače : listače), svedeno na sječivu
zrelost četinjača od 60 cm a listača 50 cm prsnog promjera), a sadašnje stanje
kreće se oko 400 stabala/ha.


Suma bukve i jele u predjelu Crna Kosa.
Snimio: Z. Vajda


No unatoč ovim dilemama ekološko-gospodarski tipovi i tipološki tretman
predstavljaju kvalitetan napredak i slobodno se može reći da smo u tom
pogledu na razini naprednih svjetskih dostignuća u gospodarenju šumama.


Već na početku opisanih tipoloških istraživanja, Bertović i Tomašegović
su proveli prva poredbena istraživanja i kartiranja na osnovi fotointerpretacije
vegetacije na nekoliko reprezentativnih lokaliteta Ogulinskog kraja: u okolici