DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-9/1987 str. 113 <-- 113 --> PDF |
EGT I-C-60 predstavlja šuma smreke na dolomitu, tipična i s bukvom (Piceetum dolomiticum Ht. typicum et fagetosum Pelc. = Abieti Piceetum dolomiticum prov. Pelc). Nastava strmine iznad Ličke Jesenice. Optimalni omjer smjese je 50% smreke i 50°/o jele. U tom tipu se može oplodnim sječama u grupama inicirati pojava prirodnog podmlatka, a prilikom pošumljavanja koristiti sadnice smreke i jele. EGT I-C-61 karakterizira šuma jele na dolomitu, tipična i s bukvom (Abietetum dolomiticum prov. Pelc). Najkvalitetnije šume ovog tipa nalaze se u Titri, a učešće bukve je previsoko i trebalo bi iznositi 20%. Povoljno je stanje obilnoga prirodnog podmlatka jele i smreke u grupama ali i širom površine. Tu su potrebni uzgojni zahvati njege mladog naraštaja. EGT I-D-10 obilježava brdska šuma bukve (Fagetum croaticum montanum Ht.), koja je u ogulinskom području, s obzirom na važnost i rasprostranjenost (20"/« površine svih sjemenjača), na drugom mjestu. Najpovoljniji sastojinski oblik je raznodobna bukova sjemenjača preborne distribucije, tipičnoga stadija i skupinastog prostornog rasporeda stabala. Gospodarenje ovim šumama bilo je od sastojinskog do stablimičnog tako da su ove šume svih prelaznih oblika od jednodobnih do prebornih. Forsiranjem preborne strukture koja je vrlo labilna (jer bukva pokazuje tendenciju slojevitosti odnosno jednodobnosti; te šuma Safar naziva »raznodobne — jednolična izgleda«) dovelo je do raznolikosti njihovih oblika. Generalno je rečeno da gospodarenje u ovom tipu treba da bude po principima oplodnih sječa u skupinama. Međutim preobrazba postojećega stanja ne može se provesti trenutačno i pod bilo koju cijenu jer treba uvažiti sadašnje stanje svake sastojine. Znatne su površine dobro sklopljenih sastojina u stadiju razvitka mladika i letvika nastalih oplodnim sječama pa zahtijevaju intenzivna čišćenja i prorede, koji se izvode bilo na reduciranim površinama ili širom odsjeka. Spomenimo da su ove šume 50-tih godina očetinjavane sjemenom jele. Ona se mjestimično održala u malim gnijezdima i hrpama ali sva nastojanja ovim načinom očetinjavanja pod gustim sklopom, uz prirodnu ekspanzivnost bukve, nisu dala željene rezultate. EGT I-D-12 vegetacijski je predstavljen šumom bukve s kukurjekom (Helleboro- Fagetum prov. Pelc). Prostrane sastojine ovog tipa su po sadašnjem stanju i cilju budućeg gospodarenja slične prethodnom tipu. EGT I-D-30 je zaTtupljen šumom crnog graba s crnjušom (Erico-OstryetumHt.) na rendzinama s podlogom dolomita. Gospodarske karakteristike: najpovoljniji sastojinski oblik je mješovita sjemenjača sa 70% crnog bora i 30%> autohtonih listača. Ophodnja za crni bor je 80 godina, a njegovu obnovu treba provoditi oplodnom sječom. EGT I-D-31 je šuma običnog i crnog bora s kukurjekom (Hellebor o-Pinetum Ht.), tipična i sa smrekom. Na maloj površini u g. j . »Titra-Javornik« predstavlja reliktnu oazu nekad rasprostranjenijih borovih šuma. Zbog antropogenih utjecaja stanje ovih šuma je narušeno, a mjestimično su degradirane u pašnjake s vlasuljom i borovicom. U smjesi sudjeluju osim bora, smreka i jela, osobito na dubljim tlima udolina. Na tim stojbinama bor ima meliorativni karakter i popravlja svojstva tla što omogućuje naseljavanje ostalih vrsta iz klimazonalne šume bukve i jele. Ove je sastojine moguće obnavljati oplodnim sječama na površinama različitih veličina, ovisno o stanju svake sastojine. |