DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-9/1987 str. 103 <-- 103 --> PDF |
Tablica 3. Tok visinskog rasta običnog bora i američkog borovca n kulturi RadoSić Vrsta drveća i oznaka plohe Obični bor Obični bor Američki borovac ploha I ploha IV ploha HI vrijeme mjerenja dužina vršnog izbojka razlika dužina vršnog lizbojka razlika dužima vrsnog izbojka xazlik om cm cm 15. 4. 66. 0 — 0 — 0 — 16. 5. 66. 37,6 37,6 42,2 42,2 27,4 27,4 4. 6. 66. 60,0 22,4 66,3 2V 51,1 23,7 16. 6. 66. 75,6 15,6 77,3 11,0 74,2 23,1 1. 7. 66. 75,7 0,1 77,3 0,0 86,0 27,4 15. 7. 66. 75,3 0,1 77,3 0,0 101,2 15,2 1. 8. 66. 75,8 0,0 77,3 0,0 101,2 0,0 15. 8. 66. 75,8 0,0 77,3 0,0 10,1,2 0,0 1. 10. 66. 75,8 0,0 77,3 0,0 101,2 0,0 Proizlazi praktično da su obični bor i američki borovac na opisanim tlima tijekom vegetacije 1966. godine rasli između 15. travnja i 15. lipnja, pri čemu je najintenzivniji rast bio u svibnju. Ritam rasta američkog borovca razlikovao se u istraživanim uvjetima od rasta običnog bora. Američki borovac intenzivno je rastao do 15. srpnja, s time da je najbrže rastao između 15. svibnja i 15. lipnja. Obični bor i američki borovac nisu u istraživanim uvjetima pokazivali tendenciju stvaranja ljetnih izbojaka. U razini i toku koncentracija dušika, fosfora, kalija i kalcija u iglicama običnog bora i američkog borovca nema znatnijih razlika s obzirom na tipove proučavanih tala. Posebno je karakterističan nagli porast koncentracije dušika, fosfora i kalija u starijim iglicama od sredine travnja do sredine svibnja. Nakon toga dolazi do još većega njihova sniženja između sredine svibnja i lipnja. Pad koncentracije dušika, fosfora i kalija u iglicama običnog bora poklapa se s najintenzivnijim rastom i stvaranjem novih iglica. Na osnovi navedenih podataka autori zaključuju da bi najpovoljnije vrijeme primjene lakotopivih mineralnih gnojiva, posebno dušika, u istraživanim i sličnim uvjetima bilo od sredine travnja do sredine svibnja. Rezultati višegodišnjih istraživanja u ishrani obične smreke u Latinu i Tuločniku zaslužuju posebnu pozornost. Oni su izneseni u više znanstvenih radova (Komlenović, Martinović, Milković, 1969, Komlenović 1973, 1976, 1978). Te su kulture također uspijevale na tlima š dvoslojnim profilima. Rezultati istraživanja o uspijevanju obične smreke (Martinović 1966) pokazuju da se osnivanjem njenih kultura na sličnim stojbinama mogu ostvariti vrlo dobri rezultati. Međutim, našim prethodnim istraživanjima (od 1961. do 1969.) ustanovili smo da na mnogim stojbinama širokog područja Like i Korduna obična smreka u najmlađoj dobi slabo uspijeva (vrlo spori rast te intenzivna kloroza i male iglice). Te kulture vrlo često napadaju smrekine uši šiškarice. Na osnovi spomenutih istraživanja zaključili smo da bi opisana pojava mogla biti |