DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-9/1987 str. 102 <-- 102 --> PDF |
g korijen o > Ž stablo g300 S § iglice c ,?200 c 0=100 > "a $ i «100 Lil c S e« 1SS : S = :1 ^2S> 3r S j iL i i i i i i c c w 5 _ i % 1 1 % a. 5 * a. * N C4 N N Slika 2. z z z z Utjecaj primijenjene gnojidbe na rast običnog bora na pseudogleju. u asimilacijskim organima 2,2|0/o N, 0,45% P205 i 0,32% K20. U drugoj godini odgovarajuće koncentracije iznosile su 1,7*/» N, 0,48% P2O5 i 0,40°/» K20. Navedeni rezultati s uspjehom su korišteni pri kontroli plodnosti tla i izradi smjernica za gnojidbu u mnogim našim rasadnicma. Zanimljivi su i rezultati istraživanja do kojih je došao P. Rastovsk i (1977). On je obavio komparativne gnojidbene pokuse na običnom boru u rasadnicima Šljukin Gon (lesivirano tlo), Jastrebarsko (pseudoglej) i Oštarije (lesivirano akrično tlo). Pri gnojidbi s tri hraniva najveći je učinak postignut u rasadniku Oštarije, gdje su biljke na NPK-tretiranju imale težinu veću 128% u odnosu prema kontroli. Od primijenjenih biljnih hraniva najdjelotvornijim se pokazao fosfor. To je u skladu s niskim sadržajem fiziološki aktivnog fosfora u tlu toga rasadnika. Zato i preporučujemo da se razina tog hraniva u rasadniku Oštarije dovede bar u granice srednje opskrbljenosti. Još su zanimljiviji rezultati naših višegodišnjih istraživanja u terenskim šumskim pokusima. Neki od tih pokusa prate se više od 12 godina. Prva istraživanja iz područja ishrane šumskog drveća na ogulinskom području vezana su uz problematiku uvođenja folijarne analize kao biološko- kemijske dijagnostičke metode za utvrđivanje stanja ishranjenosti šumskih kultura. Tako su J. Martinović, N. Komlenović i S. Milković (1967) istraživali tok visinskog rasta i godišnje promjene sadržaja hraniva u iglicama običnog bora i američkog borovca na kiselom smeđem tlu na reliktnoj crvenici, te običnog bora na smeđem ilimeriziranom tlu, na vapnovitom dolomitu. Najvažniji rezultati tih proučavanja daju se u tablici 3 i slici 2. |