DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 7-9/1987 str. 101     <-- 101 -->        PDF

čnih skupova. Tako istraživanja iz područja ishrane drveća na ogulinskom
području nisu samo utjecala na racionalnu primjenu mineralnih gnojiva u našim
rasadnicima i kulturama nego i na razvitak ove šumarske discipline u
nas.


Ishrana šumskih biljaka proučavana je u rasadniku Josipdol i u rasadniku
Ostari je. Obavljeni su i vegetacijski pokusi (talne kulture) s najzastupljenijim
tipovima tala ogulinskog područja.


Tako je i N. Komlenovi ć (1967) istraživao utjecaj gnojidbe dušikom,
fosforom i kalijem s magnezijem na ishranu i rast biljaka običnog bora. Proučavanjima
je bio obuhvaćen pseudoglej iz šume kitnjaka i graba i kiselo
smeđe tlo na reliktnoj crvenici vriština (slike 1 i 2).


H korijen


o


* 300
q> [] stablo


-C


=>


to


M | iglice


O


c


o 200 0=100
č


>


s


or


100 IH


s


\ -s


V -s


< -V "


i


i ^


S : s o>
O) 2 a. CL
SE °i * CM CM




* z
T©1 2 CL * Z Z z z z z


Slika 1.
Utjecaj primijenjene gnojidbe na rast običnog bora na kisolm smeđem tlu


Osim navedenih tipova tala, u pokus su uključeni i posebni supstrati. U
ovom znanstvenom pregledu dajemo samo grafički prikaz vrijednosti o proizvedenoj
biomasi jednogodišnjih biljaka na kiselo smeđem tlu.


Rezultati tih proučavanja mogli bi se ovako sažeti:
Po prirodnim svojstvima pseudoglej pod šumom kitnjaka i graba pokazao
se plodnijim nego obični bor na kiselo smeđem tlu, na kojem je gnojidba utjecala
na rast biljaka.
Kod sadržaja P205 u iglicama ispod 0,26°/o pojavili su se simptomi nedostatka
fosfora — ljubičasto obojene iglice. Najrazvijenije biljke sadržavale su