DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 5-6/1987 str. 94     <-- 94 -->        PDF

KNJIGE I ČASOPISI


GLASNIK ZA ŠUMSKE POKUSE
Posebno izdanje 2
Zagreb, 1986.


Drugi svezak Posebnog izdanja Glasnika
za šumske pokuse izdan je pod naslovom
»Uzgoj i iskorišćivanje šumskog bogatstva
SRH« u opsegu 359 stranica teksta.
Svezak je izdan »povodom 125. godišnjice
nastave šumarstva u Hrvatskoj« i
prvi dio donosi četiri referata održana u
sklopu obilježavanja (proslave) te obljetnice.
U drugom dijeki objavljeni su referati
i zaključci Simpozija »Gospodarenje
mediteranskim šumama SR Hrvatske
«, održanom na Rabu od 8. do 11. listopada
1985. godine, a u treći dio ubrajamo
priloge raznog sadržaja.


1.
U prvom dijelu nalaze se tekstovi:


1. B. Ljulj ka: »125 godina šumarske
nastave i znanstvenog rada u SR Hrvatskoj
« — izlaganje autora, u svojstvu
dekana Šumarskog fakulteta, na Akademiji
proslave održane 17, (a ne 18, kako
stoji, u Glasniku) prosinca 1985. Izlaganje
je objavljeno i na engleskom jeziku;
2. M. V i d a k o v i ć : Uloga suvremene
znanosti u visokom obrazovanju i razvitku
materijalne proizvodnje;
3. A. Krstinić : Istraživanja aktualnih
problema u šumarstvu;
4. M. Figurić : Znanstvena istraživanja
u drvnoj industriji.
Ova su predavanja održana na plenarnoj
sjednici Savjetovanja održane 18. prosinca
1985. godine na Šumarskom fakultetu,
za koju su bila i umnožena i podijeljena
učesnicima.


Referat B. Ljuljke objavljen je već u
Šumarskom listu (br. 3—4/1986), a iz ostala
tri tek po koja misao.


»Nauka se može podijeliti na tri osnovna
područja: fundamentalna, primjenjena
i razvojna istraživanja«, konstatira
M. Vidaković, ali »uvijek nije moguće
lučiti fundamentalna istraživanja od primjenjenih
«. Međutim, »važno je naglasiti
da temeljna istraživanja imaju veliko
značenje u razvoju primjenjenih istraži1vanja
«. Analogna je konstatacija i M. Figurica
naglašavajući, da je »vrlo teško,
gotovo i nemoguće, povući oštru granicu
između fundamentalnog istraživanja, primjenjenog
istraživanja i razvojnih istraživanja
(ali su) fundamentalna istraživanja
osnova privrednog i društvenog napretka
« (str. 51).


»Biologija se (danas) brzo i intenzivno
razvija i zbog toga se smatra da čovječanstvo
ulazi u znanstvenu revoluciju prirodnih
nauka«, odnosno genetsko inženjerstvo.
Kao primjer Vidaković navodi
proizvodnju klonova E u c a 1 i p t u s
gr an d is, posađenih u kulturama u
Aracruzu (Brazil) koji imaju »značajna
poboljšanja u obliku debla, otpornosti na
bolesti, svojstvima drva i u rastu« — prirodni
godišnji prirast od 34 m3/ha povećan
je na 64 m3/ha (str. 32). Treba naglasiti
i, irekli bismo, zahtjev autora, da
»treba obrazovati stručnjake širokog profila,
koji uz minimum dodatnog napora
mogu prelaziti iz jednog tipa proizvodnje
na drugi« (str. 27). Time, dakako, nije
isključeno trajno praćenje rezultata tekućih
istraživanja, pa i onih temeljnih,
jer bez dobra temelja nema ni sigurne
kuće!


A. Krstinić naglašava, da se napredak
u istraživanjima očituje i u povećanom
broju objavljenih radova, kako u tuzemstvu
tako i u inozemstvu. Broj u inozemstvu
objavljenih radova ima značaj naše
znanosti na svjetskom planu, ali za
unutrašnje potrebe, smatramo da bi sva


ŠUMARSKI LIST 5-6/1987 str. 95     <-- 95 -->        PDF

ki autor trebao pripremiti širi sažetak za
domaće stručne časopise (Šumarski list i
dr.).


M. Figurić je naglasio potrebu kritičnijeg
odnosa za uvoz strane tehnologije
kao negativnost u ekonomskom pogledu,
jer takav uvoz »više koristi razvijenijim
zemljama koje prodaju tehnologiju, nego
(kupcima« ... (str. 50). Ali da se vlastiti
istraživački radovi mogu provoditi potrebno
je specifičan način njegovog financiranja
sa strane banaka, kod odobravanja
investicija davati prednosti projektima
temeljenim na vlasititim rezultatima
znanosti i tehnološkog razvoja, te »ukidanjem
neopravdanih uvoznih ograničenja
i omogućavanja uvoza neophodne
znanstvene opreme i repromaterijala za
znanstvenoistražvački rad, uvoza inozemne
i stručne literature, te ukidanja ograničenja
na putne troškove uz terenski dio
znanstvenoistraživačkog rada« (str. 51).
2.
Sa Simpozija »Gospodarenje mediteranskim
šumama SR Hrvatske« objavljeni
su radovi (prema redosljedu u Glasniku)
:


I. Trinajstić: Fitogeografsko raščlanjivanje
šumske vegetacije istočnojadranskog
sredozemnog područja — polazna
osnovica gospodarenja mediteranskim
šumama,
B. Prpić: Odnos hrasta crnike i nekih
njegovih pratilaca prema vodi i
svjetlu,
M a t i ć, S. i Rauš, Đ. : Prevođenje
makija i panjača hrasta crnike u sastojine
višeg uzgojnog oblika,


A. Krstinić i M. Vidaković:
Mogućnosti unapređivanja uzgoja alepskog
i brucijskog bora oplemenjivanjem,
Ž. Borzan : Gitotaksonomske značajke
kariotipova nekih borova,


D. K1 e p a c : Zapisi sa seminara o
alepskom i brucijskom boru u Tunisu
(15—21. IV. 1985),
M a t i ć, S.: Šumske kulture alepskog
bora i njihova uloga u šumarstvu Mediterana,


A. Tomašević: Rekultivacija kraških
goleti pošumljivanjem u SR Hrvatskoj,
Š. Meštrović: Različite uloge mediteranskih
šuma,


A. Pranjić i IN. Lukić: Oblični
broj i dvoulazne tablice volumena crnike
(Quercus ilex L-),
U. Golubović: Postotak prirasta
vrijednosti drvne mase u sastojina alepskog
i ornog bora,
Đ. Rauš: Uloga šuma i parkova u
prostornom i privrednom planu otoka
Raba,


M. Glavaš : Važniji uzročnici sušenja
borovica,
K. O p a 1 i č k i : Zaštita šuma na kršu,
J. Š i m i č i ć : Ugroženost šuma otoka
Raba od šumskih požara,
Zaključc i Simpozija »Gospodarenje
mediteranskim šumama SR Hrvatske
« održanog na Rabu od 8. do 11. listopada
1985. godine (i na engleskom jeziku).


Nakon, uglavnom, dendroloških i dendrosocioloških
istraživanja na Kraškom
području profesora Šumarskog fakulteta


(M. Anića, J. Balena i J Petračića) sada
imademo i stanovite rezultate istraživanja
o uzgoju i zaštiti tamošnjih šuma.
Iako se ne mora prihvatiti sve iznijeto,
jer je istraživanja potrebno provesti i na
širem području i u .različitim klimatskim
(godišnjim) prilikama, ipak svi članci neophodno
su štivo za svakog radnika na
mediteranskom području našeg Kraškog
područja, a osobito onih, koji po prvi put
dolaze tamo na rad. Iako su mlađi i za
vrijeme studija mnoge činjenice saznali,
ponavljanje ne će biti na ođmet.
3.
U treći do ubrajamo priloge (po redosljedu
u Glasniku):


285