DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1987 str. 93 <-- 93 --> PDF |
Institut u Xanla Osnovan 1983. smješten je 3 km od grada Xania na Kretd na lokalitetu »ALSYLLION AGROKEDION« usmjeren je na mediteransku i subtropsku arborikulturu te na mediteransko šumarstvo. U tom smjeru organizirana su dva posebna postdiplomska studija. Prof. dr Dušan Klepac predavao je 1987. godine Uređivanje šuma na tom postdiplomskom studiju. Prof. dr Dušan Klepac O ŠTETAMA NA ALEPSKOM I PRIMORSKOM BORU TE SMRECI U ITALIJI I NA ČEMPRESU U TURSKOJ U dvomjesečniku »Monti e boschi«, br. 1/1987. (siječanj — veljača)* između ostalog nalaze s i članci: P. Caoretti, A. Panoncese i C. Par r in i: Opažanja o propadanju alepskog i primorskog bora na pošumljavanim površinama u Alta Maremma, Stefania S ti a v e 11 i i Elena T o gno 11 i: Opažanja o urodu sjemena smreke u odnosu na odumiranje šuma, P. Raddi, A. Pan con es i i Sabr i Sumer : Čempres u Turskoj, utisci sa studijsikog putovanja. Lokalitet Alta Marenna nalazi se u Toscani, a sastojine alepskog i primorskog *) Časopis »Monti e boschi«, kojeg izdaje EDAGRARIA u Bologni, izlazi tridesetu godinu. Opseg pojedinog broja kreće se oko 120 stra nica Šumarskog lista, a tretira problematiku šumarstva, planinskog gospodarstva (pašnjaci. zaštita tla) i turizma. Pojedini broj stoji 5GO0 Ljira. bora nisu outohtone. Kulture su podignute sjetvom sjemena u gradone širine od 5 do 10 m izrađenih namjesto prthodne makije prije 12 cio 20 godina. Tlo je ilovasto na vapnencu. Pojedinačna stabla napadnuta su truležom donjeg dijela debla ili kore grana u toj mjeri, da se suše, a prema fotografiji, u boji, ako 5°/», Paraziti su Diplodia pinea, Ceratocvstis sp., Pestaliopsis funerea i Cenangium ferruginosum, a kao »sekundarni« ksilofagi (Pissodes notatus i si.). Autorice su analizirale sjemenj e smrek e s 42 mjesta iz sastojina na nadm. visini od 1000 do 1950 m u području Trenta i zaključile da je smanjena klijavost, koja ugrožava i prirodno pomlađivanje, posljedica »odumiranja« šuma tj. aerosola. Čempres (C. s eimp ervirens) u Tursko j nalazi se u prirodnim sastojinama podignutih pošumljavanjem i zauzima 3,5"Vo šuma (borovi, brucia, halepenki, crni i obični zauzimaju 38,4% (šumske površine). Autori su konstatirali relativno znatan napad Se iridium (Coryneum) cardinale (Wag.) Sutton i Gibson, ikoji je prisutan i na čempresima našeg područja, na stablima vještačkog pošumljivanja dok u autohtonim sastoji nama taj fitoparazit nije konstatiran. Neovisno od toga, autori navode da u Turskoj postoji 125 šumskih rasadnika, dobro raspoređenih po cijeloj zemlji, površi ne od cea 3200 ha s prosječnom godiš njom proizvodnjom 500 milijuna biljaka u tuljcima ili s golim korjenjem. Uz to postoji i 250 manjih privatnih rasadnika, koji uglavnom proizvode sadnice topola. O. Piškorie |