DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 5-6/1987 str. 83     <-- 83 -->        PDF

IZ ORGANIZACIJA UDRUŽENOG RADA


PRIRODNA OBNOVA LU2NJAKOVIH SASTO.TINA
U SPACVANSKOM BAZENU


U Spačvanskom bazenu postoje biljne zajednice hrasta lužnjaka sa nekim
njihovim sufoasocijacijama, a to su:


Ass. 1. Suma hrasta lužnjaka i običnog graba


— Carpino betuli — Quercetum roboris (Anić 1959)
Subass a) Tipična šuma hrasta lužnjaka i običnog graba — Carpino betuH —
Quercetum roboris typicum (Rauš 1971)


b) Šuma hrasta lužnjaka i običnog graba s bukvom — Carpino betuli —
Quercetum roboris fagetosum (Rauš 1971)


Ass. 2. Suma hrasta lužnjaka s velikom žutilo vk-om — Genisto
elatae — Quercetum roboris (Horvat 1938)


Subass a) Suma hrasta lužnjaka s velikom žutilovkom i rastavljenim šašem —
Genisto elatae — Quercetum roboris carecetosum remotae (Horvat 1938)


b) Suma hrasta lužnjaka s velikom žutilovkom i žestiljem — Gnisto elatae —
Qurecetum roboris aceretosum tatarici (Rauš 1971)


Dok se šuma hrasta lužnjaka i običnog graba u subasocijaoijd s bukvom nalazi
na ovome području u tragovima, dotle se ostale tri subasocijacije nalaze s
velikom zastupljenošću. No, ne smijemo shvatiti, da su ove tri subasocijacije izrazito
odijeljene. Osobito su često nevidljive granice između subasocijacije s rastavljenim
šašem i sa žestiljem. Obje su većinom zarasle gustim slojem u zoni
grmlja s drvenastim vrstama mladog drveća i grmlja. Subasocijacija s grabom je
tipična šuma, gdje se u pomoćnom dijelu sastojine nalazi dovljno graba, klena i
drugih vrsta drveća s gustom krošnjom, tako da na tlo u toku dana ne prodire
direktno svjetlo. Tlo je potpuno čisto bez sloja grmlja. Međutim, gdje god se u
ovoj fitocenozi pusti i malo svjetla, da direktno prodire na tlo, makar samo i jedan
sat u toku dana, javlja se odmah pomladak drveća i grmlja. Često se na tim
staništima u sastojinama, koje su bile pod gospodarenjem bivše Brodske imovne
općine (3IO), gdje je uklonjeno bijelo drvo u prvom redu grab i klen, sada nalazi
u sloju grmlja gusto isprepleteni koljik ili letvik od drveća i grmlja. Pretežno se
nalazi u ovom sloju grab, klen, lipa, brijest, p. jasen, glog, žestilj, svib. U dvije
važnije subasocijaaije često se nalaze samo vrste vlažnijeg tipa brijesta, p. jasen,
vez, žestilj, obična trušljika, čivitnjača opet u gustom sloju većinom koljika.


Kako sam već prije pisao S. L. 7—8/72 u ovim sastojinama se obavlja priprema
sastojine za pomlađenje najmanje dvije godine (vegetacije) poželjno je i više
3—5 godina prije uroda žira, kako bi isttrunuo otpadni materijal i veliki broj
sitnih panjića presječenog podrasta Na tlo u pripremljenoj sastojini za naplodnju
ne smije u toku dana prodrijeti sunce Cijelo vrijeme dana mora tlo biti u sjeni
da ne prodire direktno bilo postrano bilo gornje svjetlo.


273




ŠUMARSKI LIST 5-6/1987 str. 84     <-- 84 -->        PDF

Ako je hrastova sastojina sušeg tipa tj. s grabom ili bukvom, 40 godina prije
završetka ophodnje ne smije se u ovoj sastojini otvarati sklop vađenjem dominantnih
stabala iz podstojne etaže, jer će nam grab, lipa i klen svojim gustim
pomlatkom i mladikom stvoriti najnepovoljnije uvjeta za pirrodnu obnovu ovih
sastojina. Osim toga, ako dođe svjetlo do tla, lisinac se brzo rastvara, a gornji
sloj zemljišta brzo se mineralizira, tlo zbije i često zakorovi zeljastim biljem,
čime se stvaraju nepovoljni uvjeti za klijanje žira i prodiranje korijena u tlo.
Većinom u takvom slučaju moramo uložiti dodatne napore i troškove, da bismo
grebačima razrahlili zemljište radi mogućnosti prodiranja klica žira u tlo. U ovim
sastojinama se ne smije obavljati tzv. pripravni sijek, jer smo od toga imali
ogromne štete i teškoće.


Ovakvo pripremanje sastojina čeka urod žira ili njegovu podsadnju, koja se
obavlja uvijek u jesen, a iste zime se izvrši naplodni sijek. U naplodnom sijeku
vadi se 30´%> minimum do 6(P/a drvne mase sastojine i to 90—95% graba, klena i
lipe; zatim lošija stabla hrasta i jasena. Stabla ostala,za dovršni sijek su elitna
stabla hrasta (obično se pojavi još jedan urod), po koji-´´jasen, grab i lipa, gdje nema
hrasta, pravilno raspoređeni na površini. Sav podrast se posiječe po mogućnosti
te jeseni poslije sadnje žira, a prije naplodne sječe ili za vrijeme naplodne
sječe. Šumski red morao bi biti uspostavljen do 1. travnja slijedeće godine.


Panjevi glavne sastojine, za koje se zna da će tjerati izdanke i svi panjići
podstojne sastojine i grmlja moraju biti premazani do 15. IV t. g. jednim od arborioida,
koji sprječavaju tjeranje izdanaka. Premazivanje treba biti obavljeno
prije nicanja hrasta.


Ponik hrasta se u vegetaciji mora šititi od hrastove pepelnice (Microsphera


alphitoidcs) svakako jedanput, a prema potrebi i dva puta. To zavisi od njenog


pojavljivanja. Ako se javi ranije radi povoljnih uvjeta za njen razvoj, što se do


gađa nekad već krajem svibnja, tada obično treba dva tretiranja. Sada se upo


trebljava »Rubigan« sredstvo, koje djeluje ne samo preventivno već i represivno


protiv ove bolesti. Prvo tretiranje treba načiniti ornah čim se na jednoj biljci panika


hrasta uoči zaraza. Drugo obično slijedi nakon 2 tjedna, ako za nj ima potrebe.


Važno je prvu zarazu spriječiti. Obično se to radi traktorskim prskalicama atomi


zerima, za koje se osiguravaju staze do 20 m razmaka, koji razmak ovaj atomizer


u jednom prolazu i u povratku s druge staze prekrije. Njegova dobra pokrov


nost je na 10 m širine.


U drugoj i slijedećim godinama ne treba pomladak štititi od pepelnice. Samo
ga u prvoj godini života može uništiti, što nam se dogodilo u Rastovici ,16, Kusari
27, 28 i dr.


Tek nakon 3—5 godina starosti pomlatka hrasta može se vršiti dovršni sijek.


Ovakav način rada operativno smo obavili zahvaljujući upravitelju Šumarije
Vrbanja, Franji Prebani ć 1983/84. g. u g. j . »Vrbanjsike šume«, šum. predjel
Sj. Radiševo 14 a, g; Bok (lokalni naziv Krcanovača) 109 e, 110 a, 121 c i Boljkovo
142 a na ukupnoj površini od cea 129 ha. U 1984. g. izvršili smo zaštitu ponika
jedanput na cijeloj površini, a na 50"VB površine i drugi put, te smo osigurali potpuni
uspjeh obnove.


U 1986. g. smo na ovakav način štitili ponik od pepelnice na 1251 ha, na
području OOUR-a Uzgoj i zaštita šuma »Hrast« Vinkovci, s tretiranjem drugi put
na cea 800 ha.


274




ŠUMARSKI LIST 5-6/1987 str. 85     <-- 85 -->        PDF

Prema tome zaštita ponika hrasta lužnjaka spada u sastavni dio tehnologije u
prirodnoj obnovi lužnjakovih sastojina. Dok smo još prije 7—8 god. naglašavali,
da nam je u prirodnoj obnovi šuma lužnjaka u Spačvanskom bazenu neriješen
problem pepelnice, koja u nekim godinama zna potpuno uništiti ponik lužnjaka,
a gotovo uvijek ga u velikom broju reducira, sada smo uvrštavanjem, zaštite od
ove gljive u tehnologiju prirodne obnove lužnjakovih sastojina u prvoj godini
života lužnjakovih sadnica definitivno ovladali sigurnom prirodnom obnovom ovih
sastojina.


Marko Cvilić, dipl inž.


viši stručni suradnik za


uzgoj šuma