DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1987 str. 83 <-- 83 --> PDF |
IZ ORGANIZACIJA UDRUŽENOG RADA PRIRODNA OBNOVA LU2NJAKOVIH SASTO.TINA U SPACVANSKOM BAZENU U Spačvanskom bazenu postoje biljne zajednice hrasta lužnjaka sa nekim njihovim sufoasocijacijama, a to su: Ass. 1. Suma hrasta lužnjaka i običnog graba — Carpino betuli — Quercetum roboris (Anić 1959) Subass a) Tipična šuma hrasta lužnjaka i običnog graba — Carpino betuH — Quercetum roboris typicum (Rauš 1971) b) Šuma hrasta lužnjaka i običnog graba s bukvom — Carpino betuli — Quercetum roboris fagetosum (Rauš 1971) Ass. 2. Suma hrasta lužnjaka s velikom žutilo vk-om — Genisto elatae — Quercetum roboris (Horvat 1938) Subass a) Suma hrasta lužnjaka s velikom žutilovkom i rastavljenim šašem — Genisto elatae — Quercetum roboris carecetosum remotae (Horvat 1938) b) Suma hrasta lužnjaka s velikom žutilovkom i žestiljem — Gnisto elatae — Qurecetum roboris aceretosum tatarici (Rauš 1971) Dok se šuma hrasta lužnjaka i običnog graba u subasocijaoijd s bukvom nalazi na ovome području u tragovima, dotle se ostale tri subasocijacije nalaze s velikom zastupljenošću. No, ne smijemo shvatiti, da su ove tri subasocijacije izrazito odijeljene. Osobito su često nevidljive granice između subasocijacije s rastavljenim šašem i sa žestiljem. Obje su većinom zarasle gustim slojem u zoni grmlja s drvenastim vrstama mladog drveća i grmlja. Subasocijacija s grabom je tipična šuma, gdje se u pomoćnom dijelu sastojine nalazi dovljno graba, klena i drugih vrsta drveća s gustom krošnjom, tako da na tlo u toku dana ne prodire direktno svjetlo. Tlo je potpuno čisto bez sloja grmlja. Međutim, gdje god se u ovoj fitocenozi pusti i malo svjetla, da direktno prodire na tlo, makar samo i jedan sat u toku dana, javlja se odmah pomladak drveća i grmlja. Često se na tim staništima u sastojinama, koje su bile pod gospodarenjem bivše Brodske imovne općine (3IO), gdje je uklonjeno bijelo drvo u prvom redu grab i klen, sada nalazi u sloju grmlja gusto isprepleteni koljik ili letvik od drveća i grmlja. Pretežno se nalazi u ovom sloju grab, klen, lipa, brijest, p. jasen, glog, žestilj, svib. U dvije važnije subasocijaaije često se nalaze samo vrste vlažnijeg tipa brijesta, p. jasen, vez, žestilj, obična trušljika, čivitnjača opet u gustom sloju većinom koljika. Kako sam već prije pisao S. L. 7—8/72 u ovim sastojinama se obavlja priprema sastojine za pomlađenje najmanje dvije godine (vegetacije) poželjno je i više 3—5 godina prije uroda žira, kako bi isttrunuo otpadni materijal i veliki broj sitnih panjića presječenog podrasta Na tlo u pripremljenoj sastojini za naplodnju ne smije u toku dana prodrijeti sunce Cijelo vrijeme dana mora tlo biti u sjeni da ne prodire direktno bilo postrano bilo gornje svjetlo. 273 |