DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 5-6/1987 str. 80 <-- 80 --> PDF |
Na kraju knjige otisnuto je kazalo znanstvenih područja i detaljno stvarno kazalo s više od 10.000 pojmova. U ovoj je knjizi, s obzirom na alfabetski redoslijed, prikazana šumska d drvna privreda SR Slovenije, SR Srbije i AP Vojvodine. Tu je prikazana povijest šumarstva i drvne industrije, njihovo sadašnje stanje, organizacija i nivo proizvodnje, zaštita prirode, nauka i nastava, a poimenično su navedeni i znanstveni radnici tih republika. Neočekivano velike površine prirode zaštićene su i veoma je velik broj zaštićenih lokaliteta karaktera prirodne baštine. Tako je npr. u SR Sloveniji zaštićeno više od ltf´/o republičkog teritorija; tu su Triglavsk; nacionalni park, Martuljška kočna, Robanov kot, Topla, Rakov Škocjan (pokrajinski parkovi), zatim su tu prirodni rezervati (Mala Pišnica, Kukla, Donačka gora, Krakovski gozd, Notranjski Snežnik) i dr. U SR Srbiji bez pokrajina trebalo bi biti do 2000. godine zaštićeno 490 prirodnih objekata različitih kategorija (oko 7,5ö/<* površine); među njima su i veća područja kao što su Krčajske i Valjevske planine, Zlatar Golija, Goč-Željin, Jastrebac, Stara planina i dr. U SAP Vojvodini je do 1985. god. zaštićeno 205 objekata prirode (oko 7,5% površine); ovamo spadaju Fruška gora (nacionalni park), Deliblatska peščara i 8 regionalnih parkova. Uz prikaz SR Srbije, SR Slovenije i SAP Vojvodine priložene su i po 2 stranice slika u boji nekih zaštićenih prirodnih objekata, prirodnih ljepota i prirodnih rijetkosti, kako je to učinjeno i uz prikaze ostalih republika i SAP Kosovo u I. i II. knjizi, U ovoj III. knjizi došli su na red brojni važni stručni članci iz područja šumarske struke. To su: PODMLAĐIVANJE, POSUMLJAVANJE, PRAŠUMA, PREBORNA SUMA, PRIRAST, RASADNIK, RITSKE SUME, SASTOJINA, SEMENARSTVO, SUŠENJE ŠUMA, ŠUMA, ŠUMSKE KULTURE I PLANTA2E, ŠUMSKE ZAJEDNICE JUGOSLAVIJE, TIPLOGIJA ŠUMA i TLO. Tu spadaju i suvremeni prikaz nekih dendrometrijskih sredstava kao što su PROMJERKA, RELASKOP i VISINOMJER. Više navedenih članaka je nanovo obrađeno zbog razvoja tehnologije i zbog novih spoznaja u proteklih dvadesetak godina nakon prvog izdanja Šumarske enciklopedije (1963. god.). To se naročito odnosi na članke POSUMLJAVANJE, SEMENARSTVO, SUŠENJE ŠUMA, ŠUMSKE KULTURE I PLANTAŽE, ŠUMSKE ZAJEDNICE JUGOSLAVIJE i TLO. Posebno je mnogo pažnje posvećeno novoj obradbi članaka ŠUMSKE ZAJEDNICE JUGOSLAVIJE i TLO, Članku Šumske zajednice Jugoslavije dato je veoma mnogo prostora: tekst s ilustracijama iznosi 58 enciklopedijskih stranica, od kojih su neke u sitnom slogu. Šuma, naime, nije više tolika nepoznanica, »knjiga sa sedam pečata« kako se to ranijen u šumarskoj znanosti govorilo, pa je novim spoznajama u vegetacijskim odnousima i procesima u našim šumama dato opravdano toliko prostora. Tu je materiju obrađivala ekipa naših znanstvenih radnika iz svih naših republika i pokrajina. To je prvi detaljni, sveukupan uvid u šumske fitocenoze Jugoslavije, sabran i obrađen na jednom mjestu. Članku TLO dato je također mnogo prostora, 20 enciklopedijskih stranica; i taj je članak obrađivala ekipa poznatih naših znanstvenika. Uz opći prikaz postanka i svojstava tala, više je prostora posvećeno šumskim tlima, odnosima vegetacije i tla, proizvodnosti šumkih tala, utjecaju načina šumskog gospodarenja na tlo i ulozi šuma u zaštiti tla. Za eksploataciju šuma tu su noviji i važniji članci PROCESOR, PUT, TRAKTOR, TRANSPORTNI SUSTAVI, ZlCARE i dr. Neka od eksploatacijskih sredstava prije nisu postojala, ili nisu postojala u današnjem obliku. U III. knjizi postoje i neki važniji članci za drvnotehnološku struku: PROIZVODI ZA GRAĐEVINARSTVO, SEKUNDARNE SIROVINE, SUŠENJE DRVA, SU 270 |